Na tisuću pregledanih građana u prosjeku je otkriven melanom u njih 15, a posljednji podaci kažu da je u godinu dana u Hrvatskoj otkriveno 805 novobooljelih, od kojih je njih čak 211 umrlo od toga zloćudnog tumora kože. Epidemija novog koronavirusa zaustavila je javnozdravstvene akcije pregleda kože zahvaljujući kojima je akademkinja Mirna Šitum s kolegama u posljednjih 16 godina obilazila hrvatske gradove te bez uputnice, naručivanja i čekanja na otvorenom obavljala preglede kože i madeža.
Ovo ljeto to nije moguće zbog "korone" te ova stručnjakinja upozorava kako struka procjenjuje da će zbog toga oko 50 ljudi s melanomom biti zanemareno, odnosno neće biti pregledano. Stoga nikad nije bilo važnije, no u ovakvim okolnostima paziti na svoju kožu, najveći čovjekov organ, napraviti samopregled madeža te se zaštititi.
Što je ispravna zaštita kože na suncu, kako odabrati kremu, kada je i koliko nanositi te kako madež ne smije izgledati savjeti su ove predstojnice Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a "Sestre milosrdnice".
Pravodobno otkrivanje
Posljednjih godina intenzivno smo boravili na otocima jer nijedan hrvatski otok osim Lošinja nema dermatologa. Ovog trenutka zbog izostanka javno preventivnih aktivnosti kroz ovu godinu bar 50 osoba s melanomom neće biti pregledano u ovakvim akcijama.
Ono što smo mogli i smjeli s obzirom na situaciju jest da ove godine u okviru Euromelanoma kampanje imamo prikaz upozorenja - kad na nebu vidite sunce, namažite se ako ste na otvorenom, a kad pogledate na nebo i vidite puni Mjesec, pregledajte svoju kožu. Moramo razmišljati da je porast zloćudnih tumora kože najveći od svih vrsta zloćudnih tumora svuda u svijetu. U posljednjih 40 godina u Hrvatskoj se broj oboljelih od melanoma utrostručio te unatoč našim javnozdravstvenim aktivnostima još imamo pacijente koji nam dolaze sa zapuštenim golemim tumorima. U trenutku dijagnoze sigurni smo da ćemo kod njih 25% naći metastaze u limfnim čvorovima, a kod 10% već rasprostranjenu bolest unutarnjih organa. Dakle, pravodobno otkrivanje je najvažnije kod svih zloćudnih bolesti, a melanom je jedan od najzloćudnijih tumora - rekla je akademkinja Šitum u videorazgovoru koji je dio projekta Večernjeg lista i partnera "Hrvatska pregledava madeže".
Kroz taj razgovor, inače dostupan na platformama Večernjeg lista, predsjednica Hrvatskog društva za dermatološku onkologiju, poručuje da uz melanom postoje i drugi oblici raka kože te naglašava ispravnu i kvalitetnu zaštitu kože. Posebice u ovo vrijeme ljeta, godišnjih odmora, boravka na otvorenom i suncu, "hvatanju" boje na plažama, zbog čega se nekritički mnogi izlažu suncu u vrijeme kada to ne bi smjeli. A to je vrijeme od 10 do 16 sati, vrijeme najjačeg zračenja kada je najpametnije skloniti se u zatvoreni prostor. UV zračenje, objašnjava, prvo djeluje tako da izazove crvenilo kože, a mogu nastati prave opekline, potom nastaju mjehuri na koži te na kraju kruste kože, što znači da je uništena u dubljim slojevima. Često se može čuti kako se najprije "izgori" na suncu, no onda crvenilo postane tamna, preplanula put. Upravo je to, upozorava Šitum, poseban alarm.
- Čim izazove pigmentaciju, znači da suprimira imunološki odgovor i otpornost kože. Kad to godinama radite, onda se te stanice vaše kože više ne mogu boriti ni obnavljati i u njima počinje proces zloćudne preobrazbe, a u tom procesu onda nastaju karcinom i melanomi. Neke osobe imaju genetsku predispoziciju za razvoj karcinoma kože, mi imamo cijele obitelji kojima više članova imaju melanom ili karcinome kože. Imamo obitelji koje imaju strašno puno madeža koji su potencijalni izvor, uz neadekvatno ponašanje na suncu, za malignu pretvorbu - objašnjava liječnica.
Demistificira još neke mitove i prizore posebice s plaža. "Kuhanje" pod suncobranom na suncu, zaštita kupanjem u običnoj majici ili pod tendom kakvog broda - to nisu mjere zaštite. Štoviše, upozorava, pod suncobranom, tendom odsjaj od pijeska, odnosno vode pojačava intenzitet UVA i UVB zračenja 30 posto.
- Dakle, vi tamo niste zaštićeni. Vi ste tamo u opasnosti upravo od refleksije UV zračenja. A bijela pamučna majica ima svega faktor zaštite od tri do pet - poručuje akademkinja Šitum. Stoga je ključ pravilna prevencija. Zaštita kože nije teška, zahtjevna ni skupa, a ova stručnjakinja educira o jednostavnim pravilima kojima ćemo sačuvati zdravlje svoje kože i spriječiti nastanak zloćudnih promjena. Stoga, što se tiče kupanja u majicama, valja odmah reći kako je učinkovita jedino specijalizirana odjeća koja ima oznaku UVP, što znači da je riječ o odjeći s UV filtrom. Na našoj obali uobičajena su sredstva zaštite kreme, odnosno preparati za zaštitu od sunca. Prvo što treba naglasiti jest da u prosjeku za cijelo tijelo treba od šest do osam čajnih žličica preparata. Nadalje, treba koristiti preparate koji imaju oznaku da štite i od UVA i od UVB zračenja, a faktor ovisi o tipu kože. Za djecu, trudnice, ljude svijetle puti i one s puno madeža samo je jedan izbor - faktor 50+ te preparati s mineralnim filtrom, što će na njima biti označeno oznakom "Sun block". Zaštitu treba ponavljati, dakle, ako preparat za zaštitu od sunca na sebi ima oznaku "waterproof", to znači da zaštita kreme nakon kupanja traje još 80 minuta, a ako piše "water resistant", ta zaštita kože traje još 40 minuta. U svakom slučaju, potom slijedi ponavljanje mazanja preparatom za zaštitu kože. I sve ovo uz mazanje cijelog tijela, pri čemu se ne smiju zaboraviti nadlanice, gornji dio stopala, uške, stražnji dio vrata... Poseban oprez treba posvetiti madežima. Akademkinja Šitum savjetuje kako napraviti samopregled, što primijetiti kod madeža uz pomoć takozvane abecede melanoma.
- "A" označava asimetriju - madeži koji se mijenjaju, gube pravilan oblik, "B" označava granicu koja je kod običnog madeža jasna, a kod madeža koji se mijenja ta se granica gubi, te "C" za color, odnosno boju. Kod svijetlih ljudi očekivati je svjetlosmeđe ili roskaste madeže, kod tamnih ljudi je dopušteno da imaju madeže koji su od tamnosmeđe do crne boje. No, kod svijetlih ljudi kada madeži poprimaju plavičasto sivkastu boju i kod tamnijih se zna dogoditi da madež posvijetli, gubi boju, to su sve loši znakovi. Treba zapaziti raste li taj madež, izgleda li drugačije od drugih - objašnjava M. Šitum dodajući da 40% melanoma nastaje iz postojećeg madeža, a čak 60% bez prethodnog postojanja madeža pa u praksi često čuju od oboljelih kako prije tu nisu imali madež...
Zrela dob
Svi ti znakovi upozorenja ne moraju biti u jednom madežu, nego je dovoljan znak za uzbunu jedan od njih, bilo to promjena boje, gubitak granice, novi madež. Kod melanoma, nažalost, nikad se ne može reći da je osoba izliječena. Ako je došlo do širenja bolesti u limfne čvorove, onda se oni operativno uklanjaju. Postoje i takozvane moderne imunoterapije za koju se i ova liječnica nada da će do kraja ove godine biti dostupna pacijentima u Hrvatskoj. Osim melanoma, upozorava i na ostale oblike raka kože koji se obično pojavljuju u zrelijoj dobi, a započnu kao crvena flekica na koži na kojoj se stvaraju ljuskice koje se ogule pa počnu krvariti, zacijele i obnove se. Pri samopregledu kože jednom mjesečno ne smiju se zanemariti ni - nokti.
- Posljednjih godina imamo sve više melanoma kod gospođa koje idu na trajno geliranje noktiju i sušenje UV lampama. Valjalo bi napraviti određene stanke, ostaviti nokat da se odmori te ga pregledati - apelira akademkinja Šitum.