Nakon prošlotjednog otkrića masovne grobnice u Kanadi u kojoj je pokopano 215 domorodačke djece, premijer Justin Trudeau obećao je konkretne poteze za pomoć žrtvama “kulturnog genocida”, kako ga opisuje tamošnja vlada. Otkriće grobnice u kojoj su posmrtni ostaci više od 200 domorodačke djece šokiralo je naciju.
Grobnica je nađena na mjestu gdje je nekada bila škola Kamloops Indian Residential School u Britanskoj Kolumbiji za preodgoj domorodačke djece koja su, prema prvotnoj zamisli, podučavana kako se uklopiti u kanadsko društvo, no iza te krilatice krile su se institucije u kojima su glad i zlostavljanja bila svakodnevica. Tijela djece pronađena su uz pomoć posebnog radara, a uzrok ili vrijeme smrti zasad nije poznato. Zna se tek da je škola zatvorena 1978. godine. Neka od preminule djece imala su tek tri godine.
‘Ovo nam slama srce’
Trudeau je obećao konkretnu pomoć preživjelima, obiteljima i općenito domorodačkom stanovništvu, ali nije precizno najavio koji će koraci biti učinjeni.
– Nažalost, ovo nije iznimka ili izolirani incident. Nećemo se skrivati od toga. Moramo priznati istinu. Rezidencijalne škole bile su stvarnost – tragedija koja je postojala ovdje, u našoj zemlji, i koju moramo prihvatiti – rekao je jučer kanadski premijer. Trudeau je na društvenim mrežama napisao kako mu ta vijest “slama srce – u bolnom podsjećanju na to mračno i sramotno poglavlje u povijesti naše zemlje”.
Ova škola u Britanskoj Kolumbiji na jugu zemlje bila je dio mreže ustanova koje su oduzimale domorodačkim obiteljima djecu kako bi ih “preodgojile”. Sustav je pokrenut 1863., a vlada ga je ukinula tek 1998. godine. Čak 150 tisuća djece prisilno je pohađalo te škole. U njima im je bilo zabranjeno govoriti autohtone jezike kojima su ih naučili roditelji te nisu smjeli koristiti kulturne prakse domorodaca, već su morali preuzeti kulturu koju su sa sobom donijeli europski kolonizatori. Fizička, emocionalna i seksualna zlostavljanja bila su vrlo česta. Sama bivša škola Kamloops Indian Residential bila je najveća u cijelom sustavu, a u 1950-ima pohađalo ju je 500-tinjak djece.
Prije 13 godina, samo desetljeće nakon konačnog kraja takve prakse, osnovana je komisija kako bi istražila uvjete kojima su djeca bila podvrgnuta. Prema jednom zapisu bivšeg polaznika škole u 1920-ima, “indijanska su djeca mirisala na glad”. U dokumentima je pisalo da su bolesti poput tuberkuloze i ospica bile vrlo teške i česte u školama. Da okrutni i nehumani uvjeti kojima su djeca bila prisilno podvrgnuta nisu zabilježeni u nekim davnim vremenima, svjedoči i tvrdnja ravnatelja škole u 1960-ima koji je na pitanje kako smanjiti nasilje odgovorio: “Stavite dečke u boksački ring”.
– Dajte im rukavice i sudite boksački meč tako dugo dok oba dječaka ne budu previše umorna da bi nastavila – rekao je tada ravnatelj, a to je zabilježeno u dokumentima.Komisija za istinu i pomirbu, kako je glasio njezin službeni naziv, procjenjuje da je nešto više od 3200 djece službeno izgubilo život u ovim školama, iako je prava brojka vjerojatno veća.
Prema drugim procjenama, u školama je umrlo više od četiri tisuće djece. Komisija je 2015. opisala postojanje ove mreže škola kao “kulturni genocid”. Škole su inače većinom vodile kršćanske crkve u ime vlade. Posljednjih devet godina upravljanje školom u Britanskoj Kolumbiji preuzela je pak središnja vlada. Kanadski građani zbog toga su ovih dana na gradskim trgovima i ispred crkava ostavljali stotine cipelica u znak žaljenja za izgubljenim mladim životima.
Licemjerje u Kanadi?
Postojanje masovnih grobnica domorodačke djece dugo se u Kanadi smatralo tek urbanom legendom, no nakon ovog otkrića u zemlji se potpuno promijenila percepcija prošlosti. Pronađena mrtva tijela u Britanskoj Kolumbiji vjerojatno su bila neregistrirana, odnosno neprijavljena. Nevladine organizacije koje predstavljaju domorodačko stanovništvo jučer su zato priopćile da bi vlada trebala otkriti sve masovne grobnice u Kanadi kako bi barem malo pomogla zacjeljivanju rane.
Kanadska vlada posljednjih je godina bila jedan od najvećih zagovornika vanjske politike koja se temelji na ljudskim pravima, kakvu zagovara i američki predsjednik Joe Biden. No otkrića poput ovog u Kanadi, kao i višedesetljetna teška prošlost puna rasizma i diskriminacije u Sjedinjenim Državama, olakšava nedemokratskim režimima da upozoravaju na kršenja ljudskih prava na Zapadu kao ogledni primjer licemjerja. Zapadna društva zbog toga će morati biti vrlo transparentna u odnosu prema prošlosti.
Ništa puno bolje nije bilo u Irskoj ili Španjolskoj u dvadesetom stoljeću. Tamo su također djecu oduzimali roditeljima i nađeni su brojni grobovi djece svih uzrasta. Glavni motiv bio je preodgoj pa sve do genocida. Uvijek isti recept, djecu bi povjeravali crkvi i crkvenim organizacijama koje bi nastojale da djeca izgube svoj identitet. Smrtnost je bila velika i nedopustiva. U Španjolskoj je to bio dio politike nakon građanskog rata 1936-39 gdje su djeca prikazivana već pri rođenju kao mrtvorođena jer su roditelji bili iz obitelji za koje su vlasti i crkva procijenili da takve obitelji ne bi smjele odgajati djecu. Pored tog kriterija bio je i kriterij prema određenim manjinskim skupinama kao što su Baski ili Katalonci. Takva diskriminacija ostavila je tragove sve do danas. U Irskoj u okviru generalne britanske okupacijske politike također su identificirane skupine koje je trebalo pacifirati. To se radilo na razne načine. U konačnici su djeca iz Irske ili Španjolske doslovce prodavana američkim obiteljima ili dodjeljivana bogatijim španjolskim obiteljima. To je za neke bio i spas jer su ih obitelji uzimale kao svoje. Rezultat je bio u Irskoj okretanje cijelog društva od crkve i drastičnim smanjenjem osoba koje redovito idu na mise svakog tjedna što pokazuju i statistike s kraja 20. stoljeća. U Španjolskoj je to dovelo do jačanja lijevih pokreta i okretanja politike od fašizma (frankizma) prema demokraciji. Sve je to poznato i ranije kako u Kanadi tako i SAD-u, Australiji ...