Zabrinuto slavonski ratari gledaju u svoja polja kukuruza. Suša je doslovce spalila ovu žitaricu, a ništa bolje nije prošla ni soja.
– Rani je kukuruz prepun jalovih stabljika, a gdje i ima klasa, sitan je i prazan. Urod bi mogao podbaciti za 40 do 50 posto pa i više. Gdje je i padala kiša, nije je bilo puno, osam do deset litara – procjenjuje Antun Laslo, predsjednik Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Život.
Ode hrana za životinje
Između 250 i astronomskih 350 milijuna kuna, prema prvim neslužbenim procjenama, mogla bi dosegnuti šteta od suše samo na osječko-baranjskim poljima.
– Nema općine ni grada koji nam nisu prijavili štetu. Sastat će se naše povjerenstvo u ponedjeljak, a bit će potom proglašena elementarna nepogoda za cijelu županiju – otkrio nam je dožupan Željko Kraljičak.
Najvišu će cijenu, rezimiraju seljaci, platiti stočari. Zbog slabe kvalitete zrna, trebat će, pojašnjavaju, pobrati puno veću količinu žitarica da bi bilo dovoljno hrane za životinje.
–- Soja je, kako mi to kažemo, abortirala. Suncokret, pak, još nekako podnosi visoke temperature – navodi on.
Osobito je teško u Đakovštini, gdje su zbrojili 24,7 milijuna kuna gubitka.
– Šteta na kukuruzu, soji, tikvi uljarici i konoplji je 80 posto, na povrću, voću i lucerni 70, a na suncokretu i krmivima 60 posto – iznio je đakovački gradonačelnik Zoran Vinković.
Seljacima su, kažu, ruke vezane.
– Ništa ne možemo jer nemamo navodnjavanje o kojem se priča prije svakih izbora. A merkantilne kulture, bar kako sada stvari stoje, i ne isplati se navodnjavati. Sustav je skup, a cijene proizvoda niske pa u tome nema računice – stava je Antun Laslo.
Korist bi mogli imati jedino proizvođači sjemenske robe, no malu.
Bez kiše i dalje
Kiša neće znatnije namočiti ovaj kraj ni idući tjedan, ali i da padne obilnije – kasno je. Temperature će se od četvrtka ponovno popeti na 34 stupnja.
>> Branko Hrg: Tihomira Jakovinu ponovno iznenadila suša
>> Za 10 dana intenzivnog posla na njivi 9500 kuna po hektaru
"Otvoren lateralni kanal u Baranji, vrijedan 102 milijuna kuna. No, mjesni ratari negoduju jer ističu kako im je oprema za navodnjavanje preskupa. Potrebno je uložiti oko 10.000 eura po hektaru u opremu, a sezonski se plaća još 3000 kuna za vodu " ; Ovo je vijest od 08.06.2015. godine !! Ima navodnjavanja = ne valja, preskupo ; nema navodnjavanja = ne valja, sve usahnulo. Tko će ovim našim ratarima ugoditi ???