Sustav na koljenima: Mirovine će pasti na 30 posto plaće

Kad odrade puni radni vijek, današnji umirovljenici odlaze u mirovinu koja približno iznosi 40 posto njihove plaće. Tko je zarađivao oko 6 tisuća kuna, mirovina mu je oko 2400 kn!

Koliko god je to mnogo za državu, koja se žali na previsoke mirovinske izdatke, malo je za umirovljenike. Hrvatska ima dvostruko veći udio siromašnih u populaciji iznad 65 godina nego nove članice Europske unije ili pak zapadni europski lideri.

Svaka treća osoba starija od 65 jedva preživljava, a u EU udio je ugroženih u toj dobi od 12 do 17 posto.

Čak i tako loš standard starije populacije bit će, međutim, nedostupan sadašnjoj generaciji mladih od 25 do 40 godina kada dođu u životnu dob za odlazak u mirovinu. Istraživanje koje su proveli analitičari Ekonomskog instituta pokazuje da će idućih desetljeća odnos mirovine i zadnje plaće iz radnog odnosa padati prema 30 posto. Preneseno na današnje prilike, to znači da naš umirovljenik koji je imao 6000 kuna plaće ne bi primio 2400 već 1800 kuna mirovine.

Pad mirovina iz oba stupa

Ekonomski institut projicirao je buduće plaće i mirovinske prihode za prosječno plaćene osobe kojima je sada 25, 30, 35 i 40 godina te je zaključio da će buduća mirovina iz prvog stupa biti samo 21 do 24 posto njihove plaće.

Tek će s dodatkom iz drugog stupa ta mirovina dostići od 34 do 35 posto plaće, što je za pet, šest postotnih bodova niže od sadašnjeg odnosa plaće i mirovine. Projekcija kaže da će današnji 25-godišnjak, bude li cijeli radni vijek zarađivao prosječnu plaću (sadašnjih 5311 kn) pred mirovinu 2050. godine zarađivati 11.726 kuna, a mirovina će mu biti 36 posto njegove plaće – 4188 kuna.

Unutar tog iznosa 2492 kune bile bi iz prvoga državnog stupa, a 1695 kuna iz drugoga mirovinskog stupa. Mladi koji će cijeli radni vijek zarađivati dvostruko više od prosjeka proći će još lošije. Udio njihove mirovine prema zadnjoj plaći past će na 31 posto. Njihova neto plaća u godini umirovljenja bit će 23.451 kunu, a mirovina 7273 kune.

Hrvatsku, kao i najveći dio Europe, čekaju nepovoljna demografska kretanja, bit će sve manje mladih i sve više starijih. Očekuje se da će sada rođeni muškarci živjeti 80, žene 83 godine, a Hrvatska će do 2050. imati 700.000 stanovnika manje nego što ih ima sada, bez mogućnosti da brojno stanje popravi migracijama.

Da bi održali primjeren životni standard u trećoj životnoj dobi – primjerena bi mirovina bila ona koja iznosi od 50 do 70 posto plaće kao što je sada u većini razvijenih europskih zemalja, a u nas je niskih 40 posto – današnji 25-godišnjaci moraju već sada, povrh uobičajenih uplata doprinosa u prvi i drugi stup, svakog mjeseca dodatno štedjeti od 615 do 1476 kuna!

Većina je mladih u Hrvatskoj sa 25 godina bez posla, a ako i rade, zaposleni su na crno ili neodređeno, zarađuju mnogo manje od prosječnih 5311 kuna, žive na račun svojih roditelja i djedova te nemaju ni za sadašnju egzistenciju, a kamoli da bi razmišljali o svojoj starosti i stavljali na stranu od sto do dvjesto eura.

Korekcije prvog stupa

Projekcija također pokazuje da će se mirovine iz prvog stupa svesti na razinu socijalne pomoći, neovisno o iznosu uplate.

Maja Vehovec, znanstvena savjetnica Ekonomskog instituta, kaže da je obvezno mirovinsko osiguranje važna socijalna zaštita i mora ostati obavezno za sve bez obzira na to što udio primanja iz prvog stupa nije proporcionalan uplatama.

– Obvezno osiguranje vjerojatno će doživjeti neke promjene i korekcije jer se drugi mirovinski stup nije razvijao kako je planirano, izdvajanja su trebala rasti, a to se nije dogodilo. Zbog starenja stanovništva prvi će stup imati sve veći pritisak pa će biti zaista socijalna komponenta mirovina iz javnoga mirovinskog sustava – kaže M. Vehovec.

Stoga je, nastavlja, dodatna privatna štednja neizbježna, a da bi se dostigli primjereni mirovinski prihodi u trećoj životnoj dobi, podjednako su odgovorni i država i pojedinac.