Sužena optužnica

Limitirani vremenom, prijetnjom Rusije da njihov ostanak neće podržati u Vijeću sigurnosti, opterećeni sindromom Milošević, haaški su tužitelji i suci pred velikom dvojbom  kako i u koje vrijeme učinkovito okončati sudski postupak protiv najvrednijeg "trofeja" zvanog Radovan Karadžić. Već danima u Haaškom sudu traju intenzivne konzultacije o tome po koliko točki optužnice treba suditi najtraženijem ratnom zločincu.

Budući da se Karadžićev premijerni nastup pred Haaškim sudom očekuju već početkom tjedna, u tužiteljstvu priznaju da se raspravlja o  mogućoj izmjeni optužnice. To potvrđuje i glasnogovornica tužiteljstva u Haagu Olga Kavran, koja nam je danas kazala da je optužnica posljednji put protiv Radovana Karadžića izmijenjena 2000. godine.  Ako se ukaže potreba, tužiteljstvo može haaškim sucima dostaviti nove dokazne materijale, ali o njima ovisi hoće li ih uvažiti ili ne. Zasad još nemamo konkretnih informacija  zaključila je glasnogovornica Olga Kavran.

Dvojbe o tome što učiniti da sudski postupak protiv Karadžića ne ode u vječnost, potvrđuje i informacija koju je objavila agencija Sense. Oni navode da je bivša haaška tužiteljica Carla del Ponte, živeći u nadi kako će Karadžić biti skoro uhićen, u svibnju 2000. dvije optužnice protiv Karadžića spojila u jednu kako bi mu se sudilo zajedno s Momčilom Krajišnikom, koji se mjesec dana ranije našao u haaškom pritvoru.

Ona je revidirala stav svog prethodnika, haaškog tužitelja Richarda Goldstona, koji je Karadžića i Mladića 1995. godine teretio za ukupno 36 točki optužnice: genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenja zakona i običaja ratovanja i teške povrede Ženevskih konvencija. Del Ponte ih je reducirala na 11 točaka i od tada nitko nije radio na bilo kakvoj reviziji optužnice.