Ratova i kriznih žarišta na svijetu manje je u odnosu na godinu prije, ali su sukobi na ovim područjima toliko žestoki da se broj žrtava višestruko uvećao. Piše to u izvještaju australski Economics and peace za 2014. godinu, organizacija koja svake godine objavljuje analizu svjetskih sukoba, njihovu cijenu i broj ljudi koje su sukobi zahvatili.
Svaki dan 500 ubijenih
Naime, kada bi se gledao samo broj kriznih žarišta i zemalja koje su se prošle godine nalazile na području ratnih zbivanja, stekao bi se prilično pogrešan dojam kako se svijet približava općem miru. Naime, u čak 81 zemlji svijeta sigurnosna situacija bolja je nego početkom ovog desetljeća, sukobi jenjavaju. S druge strane u čak 78 zemalja na svijetu situacija se pogoršala. I to znatno. Naime, 2010. godine na svijetu je bilo 55 ratnih žarišta na kojima je ukupno poginulo 49 tisuća ljudi. Prošle je, 2014. godine, situacija bila nešto drugačija. Postojala su "samo" 42 područja sukoba, no na njima je u godinu dana poginulo oko 180 tisuća ljudi(gotovo 500 ljudi dnevno)! U četiri godine broj područja zahvaćenih ratom i sukobima smanjio se za 24 posto, no zato je broj žrtava strelovito narastao za čak 267 posto. Čak 82 posto ljudi koji su poginuli stradali su u pet zemalja: Iraku, Afganistanu, Pakistanu, Nigeriji i Siriji.
Ova porazna statistika rezultat je Arapskog proljeća koje se počelo razvijati 2011. godine kada su redom padali režimi u nekoliko arapskih zemalja na sjeveru Afrike, ali i pojave ISIL-a u Siriji i Iraku, jačanja Boko Harama u Nigeriji, razbuktavanja sukoba u Ukrajini...
Najdramatičnija je situacija u Siriji koju ne samo da je u posljednjih nekoliko godina potresala revolucija između pobunjenika i Assadovih snaga, nego i činjenica da se upravo na tom prostoru pojavio ISIL, ekstremistički islamistički pokret koji danas kontrolira dobar dio zemlje. U računici od 180 tisuća poginulih znatan dio ove zastrašujuće brojke otpada i na stradale u Meksiku u kojem se već godinama vodi tihi rat između vlade i narkokartela. U toj je zemlji prošle godine poginulo 15 tisuća ljudi.
Žestoki sukobi imaju svoju cijenu ne samo u ljudskim životima, nego i u novcu. Prema procjenama, ukupna cijena ratova u 2014. godini, cijena materijala, oružja, ali i cijena uništenih materijalnih dobara, bila riječ o zgradama, tvornicama ili mostovima koji su porušeni u vojnim operacijama, iznosila je zapanjujućih 14,3 tisuće milijardi dolara. Tu su i troškovi smještaja i brige o stotinama tisuća izbjeglica koji su od ratnih razaranja pobjegli iz svojih domova. U prosjeku svakog živućeg stanovnika na planetu ratovi su koštali po 2000 američkih dolara, više nego ikada prije u ljudskoj povijesti.
Tablica sigurnosti
Na svu sreću, ova jučer objavljena analiza pokazuje da nije sve toliko crno. Pojedine zemlje poput Islanda, Danske, Austrije ili Novog Zelanda sigurnije su i mirnije nego ikada dosad, a prijetnja od mogućih napada, što uključuje i mogućnosti napada islamističkih terorista za njih je manja nego prije nekoliko godina. Tablica sigurnosti izrađuje se na temelju 26 različitih parametara i vrlo precizno određuje sigurnosni rizik za svaku pojedinu državu svijeta.
Hrvatska na ovoj ljestvici prilično dobro kotira. Analitičari nas smatraju jednom od mirnijih i stabilnijih zemalja svijeta pa se Hrvatska nalazi na 27. mjestu. Naši sjeverni susjedi Slovenci još su bolje pozicionirani, na 15. mjestu sigurnih zemalja svijeta. Jug i istok regije pak nešto su slabiji od nas, Srbija je 46., a BiH 53. najsigurnija i najstabilnija zemlja svijeta. Makedonija, koju su potresali nemiri i latentni sukobi, na 71. je mjestu, no ne treba sumnjati kako će u izvještaju za 2015. biti znatno lošije pozicionirana na ljestvici zbog ovogodišnjih sukoba u okolici Kumanova.
>>Balkan – lak plijen za džihadiste?
>>Bez novoga Gadafija u Libiji nema sigurnosti niti za Europu
interesantno je da u svim tik krizarskim krizama, nisu oületete cionisticka i zapadne armije, ni u palestini, iraku ,siriji libiji egiptu itd !!!!!