Svake godine u registar uđe 300 novih odvjetnika

Svake godine registrira se između 250 i 300 novih odvjetnika. U Hrvatskoj ih je sada oko 4600 (od čega ih je polovica u Zagrebu), a taj broj svaki dan raste. Hrvatska odvjetnička komora (HOK) zabrinuta je zbog takva trenda jer je on, kaže predsjednik Komore Robert Travaš, posljedica krize i ne pridonosi kvaliteti profesije, već suprotno.

S fakulteta nemaju kamo

– Pravnici ne hrle u odvjetnike jer se žele baviti tim pozivom, nego zato što nemaju posla i nadaju se da će tu nešto zaraditi. Otvore urede, a budući da nemaju klijente, javljaju se za branitelje po službenoj dužnosti i potom završavaju na popisu pružatelja intelektualnih usluga kojima sudovi nisu platili račune – kaže Travaš.

Predsjednik Odvjetničke komore vidi tri osnovna uzroka poplave odvjetnika. Jedan je što se ne planira školovanje. Sveučilište ne surađuje s gospodarstvom i nema projekcija koliko nam pravnika treba nego ih fakulteti upisuju po svom nahođenju. Drugi je što su banke i druge velike tvrtke otpustile znatan broj pravnika koji se, suočeni s gubitkom posla, okreću ispunjavanju uvjeta za odvjetničku licenciju.

– Treći je uzrok taj što diplomirani pravnici nakon završetka fakulteta nemaju kamo. Nema posla u privatnim tvrtkama, nema mjesta na sudovima, nema u bilježništvu i ostaje im samo odvjetništvo u kojem, makar prividno, ima prostora – kaže Travaš.

Nastavlja da se takvi odvjetnici najčešće suoče s problemom visokih troškova najma za urede, činjenicom da nema klijenata te s problemom naplate i onog posla koji nađu.

– U posljednjih godinu i pol dana, prema podacima Fine, samo je u Zagrebu bilo blokirano oko 800 odvjetničkih računa – rekao je predsjednik HOK-a Travaš napominjući da još dodatno teško pada to što sudovi, zbog manjka proračunskog novca, ne plaćaju svoje usluge.

Spominje se svota od oko 90 milijuna kuna sudskog duga za intelektualne usluge (vještaka, obrane po službenoj dužnosti i tumača). No, prema riječima ministra pravosuđa Orsata Miljenića, taj će se dug podmiriti rebalansom proračuna. Odvjetnike muči i apsurdna situacija da su izostavljeni iz pravilnika Porezne uprave i ne mogu tražiti prijeboj svojih poreznih dugova s nenaplaćenim računima koje su izdali sudovima. Sudove ne mogu ovršiti, a Porezna uprava zato može njih i, što je još gore, zapečatiti im ured. Travaš kaže da u vezi s tim problemom imaju razumijevanje i podršku resornog ministra Miljenića, ali je ipak ključna Porezna uprava.

Predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić slaže se sa Travašem u tome da velik priljev odvjetnika kao posljedica krize prijeti narušavanju kvalitete cijele njihove profesije. Kaže da tome pridonosi i to što na sudovima više nema vježbenika.

Prvi put bez vježbenika

– Prvi put u povijesti Županijski sud u Zagrebu nema vježbenike. A nema ih jer za njih nema novca. Ranije su se upravo kroz vježbeništvo stvarali dobri pravnici i tu su se regrutirali budući suci i odvjetnici – kaže Turudić koji smatra da bi HOK imao puno pravo tražiti da se i za njih uvede brojčana klauzula kao što je imaju javni bilježnici te da se ograniči broj odvjetnika.

Veliki problem Turudić vidi i u popunjenosti sudova.

– Činjenica je da sudaca ima previše. Kada bi ih se moglo slobodno, bez njihove privole, premještati s jednog suda na drugi, idućih pet godina ne bismo trebali imenovati nijednog novog suca – kaže Turudić. Na pitanje slaže li se s ocjenom da je zatvaranju sudova bitno pridonijela i ustavna odredba po kojoj suci rade sve do 70. godine života, odgovara potvrdno.

– Samo na najvišem sudu, dakle na Vrhovnom, ima smisla da suci rade do 70. godine. Suci sa svih drugih sudova trebali bi ići u mirovinu po istim pravilima kao i svi drugi – kaže predsjednik zagrebačkog Županijskog suda napominjući da bi se time barem nešto dobilo na protočnosti sudačkog korpusa koji je sada kadrovski zatvoren.

>>'Suci sami sebe biraju, sami se kontroliraju, sami odlučuju o napredovanju'

>>Branko Hrvatin: Svakom je njegov predmet najvažniji