Dvije trećine Hrvata "energetski su siromašne", odnosno troše više od 10 posto primanja na plaćanje struje, plina i grijanja. Zbog toga većina ima problema s plaćanjem režija, a 26 posto ozbiljno kasni s njihovim podmirivanjem. U anketi koju je naručio Program UN-a za razvoj (UNDP), a izradio GfK pokazalo se da prosječnom građaninu svaki mjesec nedostaje 353,5 eura da bi podmirio svoje obveze. Prosječno građani za energente troše 12,2 posto primanja.
Za energente 102 eura
Prema anketi na koju je odgovaralo 1000 ispitanika, prosječna primanja kreću se oko 840 eura po kućanstvu, a ukupni su troškovi kućanstva oko 1200 eura mjesečno, što je razlika od 42 posto. Čak su tri četvrtine kućanstava iz ankete imale prihode manje od potrebnih, dok je samo sedam posto građana izjavilo da ima novca više nego što im je potrebno da podmire troškove.
U godinama krize primanja kućanstava su padala, a režijski troškovi rasli. Tako je na početku krize trebalo 87,8 od 961 eura plaće da bi se platili energenti, a lani je cijena režija skočila na 102,6 eura, dok su primanja kućanstava pala na 840 eura mjesečno. Svako peto kućanstvo mora izdvojiti 20 posto novca da bi platilo struju, plin i grijanje, a Institut "Hrvoje Požar" izračunao je da bi trebalo 150 milijuna eura godišnje da se subvencijama pomogne svim građanima koji su "energetski siromašni". Gotovo 10 posto građana ne može se grijati ni u najhladnijim zimskim mjesecima.
Većina europskih država među modelima podmirenja energetskih troškova najčešće koristi fond. UNDP preporučuje da se problem energetskog siromaštva rješava uz pomoć programa energetske učinkovitosti i povećanjem učinkovitosti pomoći koju država osigurava za ugrožena kućanstva. Ministarstvo gospodarstva upravo izrađuje uredbu za izradu kriterija za zaštićene građane, a prema riječima Cvjetka Zorovića, koji vodi taj projekt, uskoro bi se mogao osnovati fond iz kojeg bi se podmirivala razlika u režijama. Hera bi, kaže Zorović, podignula tarife, a fond bi se punio iz niske naknade koja bi se solidarno plaćala na računu za energente.
Nekoliko je modela pomoći ugroženim građanima pa se preporučuju vaučeri za režije i dodjela novca, međutim vjerojatno će centri za socijalnu skrb direktno plaćati komunalnim društvima kako zaštićeni kupci ne bi utrošili novac nenamjenski.
Uredba do kraja godine
Uredbe bi se trebale donijeti do kraja godine, a potom bi se odlučilo o modelu pomoći. Subvencija će se tako proširiti i na građane koji nisu korisnici socijalne pomoći. Država podmiruje energente 50.000 kućanstava koja su u sustavu socijalne pomoći, a samo na naknadu troši 640 milijuna kuna godišnje. U reviziji su pronašli 6000 obitelji koje su zlouporabile sustav, a na ukidanju njihovih naknada država će uštedjeti 40 milijuna kuna.