Od 100 ljudi diljem svijeta, njih 84 izjasnilo se da pripadaju nekoj religiji, pokazala je u srijedu objavljena studija istraživačkog foruma Pew. Demografska studija obradila je više od 2500 dokumenata, popisa i registara stanovništva od 2010. godine. Od 6,9 milijardi stanovnika, 5,8 milijardi odraslih i djece izjasnilo se da su vjernici, dok se 16,3 posto smatra nereligioznim.
Muslimani su najmlađi
Globalna demografska studija pokazala je da je kršćanstvo najveća svjetska religija. Gotovo svaki treći stanovnik našega planeta je kršćanin (31,5 posto), odnosno 2,2 milijarde ljudi pripada kršćanskoj religiji. Druga najveća svjetska religija je islam. Muslimanima se izjasnilo 1,6 milijardi ljudi, odnosno 23,2 posto globalne populacije. Treća najveća svjetska religija je hinduizam s jednom milijardom pripadnika (15 posto svjetske populacije). Slijede budisti kojih je gotovo 500 milijuna (7,1 posto populacije), židova je 15 milijuna (0,2 posto), a pripadnika ostalih religija je 462 milijuna (6,7 posto).
Svaki šesti stanovnik zemaljske kugle nije religiozan – ateista, agnostika i pripadnika drugih skupina bez vjerske pripadnosti ima 1,1 milijardu (16,3 posto). Europske su zemlje u kojima su ateisti većina Češka i Estonija. Svaki drugi kršćanin je katolik, kojih je na svijetu 1,1 milijarda. Dakle, na svijetu živi jednak broj katolika i nereligioznih ljudi. Nakon katolika, druga najbrojnija religija unutar kršćanstva je protestantizam. Na svijetu živi 814 milijuna protestanata, a iza njih su pravoslavci kojih ima 264 milijuna. Unutar kršćanstva ima i 22 milijuna pripadnika ostalih religija – scientisti, Jehovini svjedoci, mormoni...
Pripadnici islamske religije u prosjeku su najmlađi u usporedbi s ostalim vjerskim skupinama. Muslimani su u prosjeku stari 23 godine, a iza njih su hindusi, čija je prosječna dob 26 godina. Kršćanin je u prosjeku star 30 godina, a najstariji su pripadnici židovske religije (u prosjeku imaju 36 godina). – Zbog najmlađeg stanovništva islam će, i uz očekivani pad fertiliteta, povećati svoj udio u ukupnom stanovništvu. S druge strane kod kršćana, osobito katolika, pad će ublažiti Južna Amerika i Afrika, ali se i tamo zapaža opadanje. Smanjit će se i udio pravoslavnih. Za židove se također očekuje smanjenje udjela u svjetskoj populaciji – komentirao je demograf Anđelko Akrap, profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Najhomogenija religija je hinduizam. Samo tri posto hinduista živi u zemljama gdje su manjina. Kršćani su većina u 87 posto zemalja u kojima žive. Dakle, 13 posto kršćana diljem svijeta živi u zemljama gdje su manjinska religija. Dvostruko više muslimana od kršćana (27 posto) manjina su u zemljama u kojima žive. Kršćani su najravnomjernije zastupljeni po svim kontinentima. Najbrojniji su u Europi – svaki četvrti kršćanin živi na starom kontinentu (558 milijuna), a slijedi Latinska Amerika (531 milijun), podsaharska Afrika (517 milijuna), Azija i Pacifik (287 milijuna), Sjeverna Amerika (266 milijuna) i sjeverna Afrika i Srednji istok sa 12,7 milijuna kršćana. Gledajući po zemljama, kršćani su najbrojniji u SAD-u, gdje ih živi 243 milijuna, zatim u Brazilu (173 milijuna)i Meksiku (108 milijuna).
Nepouzdane prognoze
Muslimani su najbrojniji u Aziji i na Pacifiku, gdje ih je gotovo milijarda (985 milijuna). Slijedi Srednji istok i sjeverna Afrika sa 317 milijuna muslimana, podsaharska Afrika (248 milijuna) i Europa sa 43,5 milijuna muslimana.U Kanadi i Sjedinjenim Državama živi 3,5 milijuna muslimana.
Najmnogoljudnija islamska zemlja je Indonezija sa 209 milijuna muslimana, a slijede Indija i Pakistan sa 176, odnosno 167 milijuna pripadnika islamske religije. Postavlja se pitanje kada će muslimani brojčano preteći kršćane i postati najmnogoljudniji. – Neka istraživanja pokazala su da bi muslimani krajem ovoga stoljeća u broju mogli prestići kršćane, ali to je nemoguće prognozirati. Neki su projicirali i da će svijet početkom ovoga desetljeća imati osam milijardi stanovnika i promašili su za čak jednu milijardu – zaključio je demograf Anđelko Akrap.
Ovu cinjenicu vjernici svijesno ili nesvijesno ignoriraju. Od svih stanovnika u Europi stanovnici nordijskih zemalja najmanje vjeruju u bozanstva (npr. u Svedskoj samo 23% stanovnistva vjeruje u bozanstva). Istovremeno stanovnici nordijskih zemalja su drustveno kooperativniji, racionalniji i otporniji materijalnom egotizmu. Rezultat su jedna od najprogresivnijih drustva na svijetu sa visokom stopom zivotnog standarda, obrazovanja i drustvenom odgovornoscu. Usporedimo to sa stanjem drustva s visokom stopom npr. katolickih vjernika.