Kad policija podnese optužni prijedlog uime žrtve obiteljskog nasilja, žrtvu o tome ne obavijesti niti joj dostavi sadržaj optužnog prijedloga, kako to radi, primjerice, DORH u kaznenom postupku. Kako nije podnositelj, žrtva nema zakonske mogućnosti žalbe. Najčešće je ne podnosi ni policija. Često nitko iz policije i ne dođe na sud. Jako malo prvostupanjskih presuda zbog nasilja u obitelji dođe do Visokog prekršajnog suda, ustvrdila je sutkinja tog suda Branka Žigante Živković jučer na okruglom stolu "Ocjena stanja i moguća poboljšanja – rasprava o nadolazećim izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji" što su ga organizirale B.a.B.e.
Zbog toga će biti predloženo da zakon omogući žrtvi da bude tužitelj te da podnosi žalbu i može predlagati prekršajne mjere. Odvjetnici, suci, predstavnici centara za socijalnu skrb, nadležnih ministarstava, policije, udruga – iznijeli su probleme u praksi i ukazali na poboljšanja koja bi trebalo uvrstiti u izmjenama. Ines Bojić, članica radne skupine za zakonske izmjene, ističe kako se zakonom propisana zatvorska kazna od 90 dana uglavnom ne izriče, a kad počinitelj prizna djelo, uglavnom se kažnjava novčano.
– Problem je i izricanje novčanih kazni u velikom broju slučajeva jer one nisu primjerene kad je riječ o obiteljima slabijeg imovnog stanja. U njima počinitelj nerijetko i uzdržava žrtve pa su one i tom kaznom kažnjene – navodi odvjetnica Jasminka Biloš. Nadalje, policijski podaci bilježe da 30% počinitelja ponovi prekršajno djelo unutar dvije do tri godine, znači, kazna nije polučila željeni učinak. Problem je i što se nerijetko izjednačavaju žrtva i počinitelj prekršajnih djela nasilja u obitelji, što u žrtvi izaziva osjećaj nemoći. Baš kao i neprocesuiranje ekonomskog nasilja, ističe I. Bojić.
>> U posljednjih 10 godina supruzi ili članovi obitelji ubili više od 300 žena
Niti članka, a još manje slike! Pogledajte ove Babe!