Svakog Zemljanina kriza stoji 1118 €

U dosadašnjim mjerama za spašavanje nacionalnih ekonomija i financijskih tržišta 37 država EU i MMF potrošili su 9,7 bilijardi dolara (7,6 bilijardi eura), izračunali su istraživački odjeli skupine švicarskih banaka.

Kad se dosadašnji trošak globalne financijske krize podijeli s brojem stanovnika planeta, dolazi se do brojke od 1118 eura po svakom stanovniku svijeta.

Najveći dio iznosa otpada na SAD, odnosno 40 posto ili 3,1 bilijarda eura, a daljnjih 40 posto iznosa iz sfere znanstvene fantastike bit će upumpan u banke, kompanije i na tržišta u Europi.

O tome u kolikoj bi mjeri konačni troškovi nedogovornog poslovanja svjetskih bankara mogli iznositi, svjedoči prošlotjedna procjena financijskih stručnjaka New York Timesa, koji su izračunali da bi u ekstremnoj varijanti spašavanje američkih banaka moglo stajati i do 8,8 bilijardi dolara, odnosno 6,9 bilijardi eura. Njemačka se dosad obvezala na mjere teške 565 milijardi eura, Irska 498, Kina 463, Velika Britanija 451, Japan 414, Francuska 388, a Rusija 339 milijardi eura.

Razmjere panike oslikava i to što iznos s početka teksta čak 100 puta premašuje dosadašnju godišnju razvojnu pomoć koju su te zemlje investirale u svoja gospodarstva. Toliki je novac ravan 120-godišnjem BDP-u Hrvatske, njime bi se moglo isfinancirati 17 NASA-inih misija s ljudskom posadom na Mars od faze planiranja do realizacije, njime bi se moglo platiti 90 posto duga SAD-a ili sagraditi više od 25.000 mostova za Pelješac.