Sve dok se ne postigne povjerenje javnosti u institucije postojat će nepovjerenje u izbor glavnog državnog odvjetnika

Sa šest glasova "za" i četiri oporbena glasa "protiv" saborski Odbor za pravosuđe danas je podržao Vladin prijedlog da se na čelo DORH-a, odnosno za novu glavnu državnu odvjetnicu, imenuje Zlata Hrvoj-Šipek, aktualna prva zamjenica glavnog državnog odvjetnika i trenutačna vršiteljica te dužnosti, čime bi DORH po prvi put u povijesti vodila žena. 

Predstavljanje kandidatkinje, što je učinio ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, kao i sama kandidatkinja dodatno pojasnivši svoj predloženi program rada, te postavljanje pitanja članova i članica Odbora i odgovori Zlate Hrvoj-Šipek na njih, i kratka rasprava nakon toga - sve je to ukupno trajalo oko 140 minuta. 

Ministar Bošnjaković uvodno je pred Odborom ponovio kako se za čelnu funkciju DORH-a javilo šest kandidata i kandidatkinja, nakon čega je posebno osnovano Vladino povjerenstvo razgovaralo sa svima njima, te na kraju kao novu šeficu DORH-a predložilo upravo Zlatu Hrvoj-Šipek. 

- Cijeli svoj radni vijek Zlata Hrvoj-Šipek provela je u državnom odvjetništvu, na najodgovornijim pozicijama. Godinama je bila prvi čovjek građanskog odjela. Program rada koji je predložila jasan je i učinkovit. Predlaže važne pomake i napredak u borbi protiv korupcije u svim segmentima. Ima sjajnu profesionalnu karijeru i s njom na čelu, kao glavnom državnom odvjetnicom, imat ćemo još bolje rezultate i dobro upravljanje DORH-om - kazao je Bošnjaković.  

Potom je o svom programu dodatno ponešto kazala i sama kandidatkinja za glavnu državnu odvjetnicu navevši da je s radom u javnom pravobraniteljstvu u Karlovcu započela još 1978., da bi 1991. postala i pravobraniteljicom. 

- U startu želim otkloniti sve političke konotacije vezane uz to vrijeme i tu funkciju na koju sam došla jer sam tada jedina ostala na poslu. Ostala sam sama, svi drugi su otišli. Od 1994. do 2000. bila sam zamjenica javnog pravobranitelja Hrvatske. Petnaestak godina radila sam kao voditeljica javnog građanskog odjela. Zašto sam se u 64. godini života, nakon 40 godina rada, prihvatila ove, rekla bih, najnezahvalnije dužnosti. I zašto sam se prijavila posljednjeg dana natječaja? Mi gradimo svoju profesionalnu, a ne političku karijeru. Javila sam se onda kada sam shvatila da se nije javio nitko iz državnog odvjetništva - kazala je Zlata Hrvoj-Šipek dodavši da se često u lancu sastavljenom od brojnih karika, od policije do sudova, ne može povezati ništa ni s čim pa se tako ne može doći ni do kakvih zaključaka. Navela je kako u državnom odvjetništvu ima 636 zamjenika državnih odvjetnika, od čega 420 u kaznenom odjelu.

- Najveći naglasak i najvažnija funkcija glavnog državnog odvjetnika jest da koordinira i usklađuje rad u državnom odvjetništvu. A Zakonom o državnom odvjetništvu iz 2018. započela je tiha, ali vrlo bitna reforma državnog odvjetništva - završavajući svoje kratko izlaganje reče kandidatkinja za čelnu poziciju u DORH-u.   

Uslijedila su pitanja članica i članova Odbora za pravosuđe, a prva je postavio Goran Aleksić (SNAGA). Njega je zanimao stav Zlate Hrvoj-Šipek oko slučaja Franak i banaka koje su građanima davale nepoštene kredite, pa je upitao smatra li ona da netko tko ugovori 300 tisuća nepoštenih ugovara treba kazneno odgovarati. Pritom je naveo primjer Francuske gdje je tužbe građana preuzeo voditi glavni državno odvjetnik da bi na kraju jedna jedina banka koja je davala takve nepoštene kredite u "švicarcima" bila osuđena.
Zlata Hrvoj-Šipek uzvratila je kako postoje razlike u francuskom i hrvatskom zakonodavstvu, ali da nitko ne može biti kažnjen za kaznena djela koja zakonom nisu bila propisana kao kaznena djela u vrijeme počinjenja.

Otkrila je da je i sama podignula kredit u vrijednosti 60 tisuća (nije precizirala u kojoj valuti), a vratila je 120 tisuća, te je zbog toga i sama osjetila što znači dužničko ropstvo. No, potom je, unatoč tom osobnom iskustvu, istaknula da kao pravnica može reći tek to da postoje propisi koje treba poštovati. Aleksić nije bio zadovoljan njenim odgovorom, kazavši da se banke mogu kazneno goniti i da se bankama mogu odrediti kazne jer su, između ostalog, smišljeno osiromašile hrvatske građane. 

Pitanja je zatim postavio Ante Bačić (HDZ) kojeg je zanimao ured u inozemstvu koji bi se bavio zastupanjem u postupcima protiv Hrvatske, zašto se u zastupanju Hrvatske u većoj mjeri ne koristi institut nagodbe, tim više što Hrvatska najčešće gubi te postupke, te pomlađivanje kadra u DORH-u. Na kraju je izrazio nadu da će načelo pravednosti biti osnova njena rada. 

- Ne predlažem ured, već osnivanje posebnog, specijaliziranog državnog odvjetništva koji bi zastupao Hrvatsku u inozemstvu. Nadam se da će se broj tih postupaka protiv Hrvatske smanjiti. Što se tiče imovinsko-pravnih postupaka, moram ovdje reći i to da je PR, odnosno marketing DORH-a, loš pa javnost ne zna svu kompleksnost i brojnost postupaka na kojima se u državnom odvjetništvu radi, 18-20 posto tih postupaka riješi se nagodbom. No, ako nam ministarstva ne dostave svoja očitovanja i prijedloge onda mi ne možemo ići na nagodbe. Nismo uspjeli skoro ništa napraviti na promjeni percepcije i zato ću pokušati rad DORH-a otvoriti prema javnosti, pokazati s kojim se sve problemima nosimo. I naša internetska stranica zastarjela je, toliko da može "pasti" svako malo pa onda nećemo ništa ni moći objaviti na njoj - rekla je Zlata Hrvoj-Šipek domećući kako želi uvesti ocjenjivanje rada zamjenika državnih odvjetnika, da bi se Bačić nadovezao opaskom kako šest godina nije bilo primanja vježbenika u pravosudni sustav, da bi se s tim započelo lani, no da je i tada primljen tek mali broj ljudi.

Kandidatkinja za vodeću poziciju u DORH-u dometnula je da negativna percepcija djeluje demotivirajuće, da je svaka njihova greška i te kako vidljiva, da je u DORH-u potrebna kvalitetna unutarnja organizacija gdje će se zaista znati tko što radi, što su nevidljive promjene za javnost, ali su za "kuću" jako bitne. A kada se unutarnji sustav dobro posloži onda bi to mogao biti i dodatni motiv za ostanak u državnom odvjetništvu. 

- Mi želimo da DORH radi brzo, učinkovito, transparentno i pravedno. To da DORH nema dobar PR zvuči mi smiješno. Ključno je da građani moraju imati povjerenja, ne samo u DORH već u sve institucije. Jer zbog nepovjerenja u institucije, građani misle ovako - neću se truditi, neću ništa prijaviti jer od toga ionako neće biti ništa. Ne treba nikakav PR da bi građani vidjeli da se dobro radi. Nije potrebno ništa. Potrebno je samo - dobro raditi - kazao je Stjepan Čuraj (HNS) pozdravivši namjeru o uvođenju ocjenjivanja rada zamjenika državnih odvjetnika, u čiju dodatnu edukaciju treba uložiti više novca, zapitavši na kraju hoće li se uvesti sustav nagrađivanja onih koji rade brže, kvalitetnije i efikasnije. 

- Govoriti o PR-u državnog odvjetništva jest malo neobično, no govoreći o tome mislila sam na transparentnost našeg rada. DORH rješava više slučajeva nego što ih primi, učinkovitost nam je 103 posto godišnje. Što se tiče nagrađivanja, vrlo rado bih to provela ako se može. No plaće su riješene zakonom, a na to ne može utjecati niti DORH niti glavni državni odvjetnik. Edukaciju provodimo preko Pravosudne akademije, imamo i cjeloživotno obrazovanje te tri glavne edukacije. Jednu na Brijunima za državnoodvjetničku upravu i dva skupa za zamjenike iz kaznenih i građansko-upravnih odjela. Ipak, zato što nam je to potrebno, uvela bih dodatno i održavanje područnih skupova i savjetovanja. Treba uvesti više neposrednog rada sa zamjenicima na nižim razinama - rekla je Zlata Hrvoj-Šipek. 

Uslijedilo je pitanje Ranka Ostojića (SDP) kojeg je zanimao njen stav oko ratnog profiterstva, samostalnosti rada, izvida i nalaza policije od 9. travnja, vezanih uz slučaj staračkog doma u Splitu, te je li prošla sigurnosnu provjeru. 

- S ratnim profiterstvom imamo ozbiljan problem. Ustavni sud je 2015. donio odluku da nema progona za sva kaznena djela ako su ona zastarjela po prijašnjem zakonu. Za slučaj staračkog doma razumno je pričekati inspekcijske nalaze pa onda, ako treba, tražiti i dodatne izvide. Na zastare DORH ne može utjecati. Za sve nas frustrirajuće je kada se u nekom slučaju postupak obustavi zbog zastare, a prije toga je sve učinjeno - odgovorila je vjerojatno buduća nova šefica DORH-a kojoj je Ostojić replicirao da postoje načini i da se problem ratnog profiterstva može riješiti te da je njenim odgovorom oko "splitskog slučaja" nezadovoljan jer policija može obaviti razgovore sa svim svjedocima u tom slučaju, a onda to dati na uvid i svim ostalim nadležnim institucijama. Nažalost, reče Ostojić, sve ono što policija i DORH naprave pada na sudu, a zastara je virus koji uništava naše pravosuđe. 

- Nemam ništa protiv sigurnosne provjere. Mislim da bi bilo dobro da se sigurnosna provjera obavi za sve one koji su na ključnim dužnostima u Hrvatskoj. Pretpostavljam da je i u mom slučaju napravljena sigurnosna provjera - ostavši dužna odgovor i na to pitanje kazala je Zlata Hrvoj-Šipek. 

Marta Luc Polanec (SDP) upitala je zatim smatra li hendikepom to što dolazi iz građanskog odjela, kakav će ubuduće biti status bivšeg glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića, kako to da i nakon tri godine od afere Agrokor nema nikakvih odluka, te, kada već dolazi iz sustava, ima li unutar istog tog sustava dovoljno podrške da sustav i reformira. SDP-ova članica Odbora dodala je i opasku kako su PR DORH-a i osuđujuće i oslobađajuće odluke. 

- Ako je sva pažnja koncentrirana na kazneni odjel, onda dolazim "izvana", ali sam ipak dovoljno blizu. Ponavljam, javila sam se za ovu poziciju kada sam shvatila da se na natječaj nije javio nitko iz sustava. Dosta me kolega nagovaralo da se javim. Veliki dio kolega iz sustava podržava me. Dražen Jelenić nije otišao zbog svog rada, otišao je zato što je prešutio da je član jedne udruge koja u sebi nosi "tajnost". Ta udruga zakonom nije zabranjena, ona je registrirana i svatko može biti njen član, ali član te udruge ne može biti glavni državni odvjetnik i njegov zamjenik, kao ni sudac i predsjednik suda. Odnosno članovi te udruge ne mogu biti državni dužnosnici. Zbog Etičkog kodeksa glavni državni odvjetnik i zamjenik glavnog državnog odvjetnika ne mogu biti članovi masonskih loža. To je neprihvatljivo. Tu nema nikakvih dvojbi. Što se tiče drugih pitanja, priznajem, PR je zaista neprihvatljiv izraz, radi se o transparentnosti. K tome, sud je prihvatio preko 90 posto naših odluka. A Agrokor je jedan od najkompleksnijih predmeta, sad se nalazi u završnoj fazi i vjerujem da ćemo to relativno brzo privesti kraju. Takvi slučajevi u drugim zemljama traju dugi niz godina - kazala je Zlata Hrvoj-Šipek da bi na dodatno pitanje Marte Luc Polanc, hoće li pokrenuti razrješenje Dražena Jelenića, uzvratila kako je maloprije iznijela svoje osobno mišljenje te nastavila da ako je Jelenić do sada izašao iz masonske udruge onda neće biti potrebe za postupkom protiv njega. 

- No, zatražit će se i mišljenje Etičkog povjerenstva. Ako je pak Jelenić još uvijek član masonske lože i ako Etičko povjerenstvo tako odluči, bit će potrebno provesti stegovni postupak, a ako je on iz te udruge izašao onda je on dovoljne posljedice već podnio - reče Zlata Hrvoj-Šipek.

Hoće li se DORH baviti pitanjem veličine i naplate ratne štete prema onima koji su tu štetu i počinili te ima li izlaza iz labirinta sumnjivaca i neprocesuiranih za ratne zločine na srpskoj strani, zanimalo je Stevu Culeja (HDZ). 

- Pitanje ratnih zločina je rana hrvatskog društva i DORH se mora nastaviti time baviti. Pri DORH-u su osnovana četiri specijalizirana odjela za ratne zločine i moja je namjera da se na tim odjelima objedine svi predmeti ratnih zločina. No, zamjenici državnih odvjetnika, uz slučajeve ratnih zločina, istodobno rade i na drugim slučajevima, pa ih stoga treba osloboditi tih ostalih slučajeva kako bi se mogli posvetiti samo pitanju ratnih zločina. Usto, te specijalizirane odjele dodatno treba ojačati i nekim savjetnicima ili možda i vojnim analitičarima koji bi im u toj problematici mogli pomoći svojom stručnošću. Ratni zločini su jedno od najvažnijih pitanja DORH-a. Ratna šeta je pitanje političke odluke i strategije države vezano uz pristupne pregovore Srbije. Nije to pitanje za DORH, to nadilazi nadležnost DORH-a. Kada je riječ o procesuiranju, sve ovisi o dokumentaciji. Mnogi predmeti se temelje na nepoznatim počiniteljima - uzvratila je kandidatkinja za glavnu državnu odvjetnicu. Na dodatno Culejevo pitanje - kako pomoći Hrvatima u Vojvodini, kakva je nacionalna struktura optuženih po zapovjednoj odgovornosti za ratne zločine te je li sudjelovala u bilo kakvim suđenjima hrvatskim disidentima, Zlata Hrvoj-Šipek je odgovorila: 

- Nisam sudjelovala u suđenjima hrvatskim disidentima, a Hrvatima u Vojvodini mi pomoć ne možemo davati, to je političko pitanje. DORH ne vodi evidenciju o nacionalnosti tužitelja ni tuženika pa ne mogu reći je li bilo više optuženih po zapovjednoj odgovornosti s ove ili s one strane. Drugo je pitanje može li DORH doći do podataka o optuženima, no Haški sud veliki dio podataka još uvijek drži tajnima.    

Marija Jelkovac (HDZ) tada ju je pitala smatrala li da su sustav ocjenjivanja i sustav odabira zamjenika državnih odvjetnika - dobri, te kako misli promijeniti percepciju o korupciji. 

- Donijeti novu uputu koja će na kvalitetniji način vrednovati rad zamjenika državnih odvjetnika, potrebno je što prije napraviti,. Ako to uspijem učiniti to će utjecati i da se na bolje promijeni i percepcija našeg rada u javnosti. Pitanje korupcije je u nadležnosti Uskoka, a nadležnost Uskoka treba "suziti", usmjeriti na krupnu korupciju. Slučajevi koji se odnose na sto kuna ili sto eura isto su koruptivna djela koja nagrizaju društvo, no njima se mogu baviti redovna državna odvjetništva, a Uskok bi se trebao baviti krupnijim, složenijim slučajevima. Posljednjih godina u DORH-u je stalo stvaranje timova za najkompleksnija djela koja spadaju u najsloženija kaznena djela - odgovorila je Zlata Hrvoj-Šipek. 

Propisi i nova pravila pri izboru glavnog državnog odvjetnika, koji je dosadašnji glavni državni odvjetnik dao najveći doprinos instituciji DORH-a, kakav je bio doprinos njena prethodnika i kakav je položaj žena u DORH-u, zanimalo je potpredsjednika Odbora za pravosuđe Marka Šimića (HDZ).

- Izmjena Zakona o državnom odvjetništvu po pitanju biranja glavnog državnog odvjetnika korak je naprijed u odnosu na prije kada je Vlada, ne znam po kojim kriterijima, sama birala glavnog državnog odvjetnika. Nijedan način izbora neće biti opće prihvaćen, to je pitanje povjerenja u institucije. I dok se ne postigne povjerenje javnosti u  institucije postojat će nepovjerenje u izbor i glavnog državnog odvjetnika i suca Vrhovnog suda i ostale. Ne znam ima li još koja zemlja odredbu da je državno odvjetništvo neovisno pravosudno tijelo. Moje mi je prethodnike teško ocjenjivati jer su djelovali u različitim vremenima i različitim okolnostima, što je zahtijevalo drugačiji rad i pristup državnog odvjetništva. Bila sam zamjenica i Mladena Bajića i Dinka Cvitana i Dražena Jelenića. Zapravo, trebalo bi promijeniti naziv "zamjenik glavnog državnog odvjetnika". Za mene postoji samo jedan šef, to je pokojni Franjo Bognar koji je bio moj mentor i moj jedini šef, a svi ovi ostali su bili moji šefovi po "difoltu". Što se tiče ravnopravnosti žena, hrvatsko društvo treba još dosta poraditi na pitanju ravnopravnosti žena, ali i na pitanju samosvijesti samih žena. Imam tri sina. Mi žene smo one koje ne samo rađamo nego i odgajamo, i ako ćemo djecu odgajati tako da i sinovi obavljaju kućanske poslove onda puno činimo i dobro činimo. Moji dečki i taj dio znaju odraditi i mislim da su moje snahe time zadovoljne. Od dužnosnika u DORH-u dvije trećine su žene. Bit ću prva žena na čelu DORH-a. Ne znam je li tužilaštvo na svom čelu ikada imalo ženu. Uglavnom, jedna muška utvrda će pasti, a mislim da to neće biti loše - u poduljem je odgovoru kazala Zlata Hrvoj-Šipek u jednom trenutku umetnuvši i ovu opasku: "Ponekad mi se čini da sam mazohist, što me više tuku, ja idem dalje". 

Kao posljednji u redoslijedu postavljanja pitanja javio se sam predsjednik Odbora za pravosuđe Peđa Grbin (SDP), kojeg je vezano za pojavu spekulacija da se za poziciju glavnog državnog odvjetnika javila nakon razgovora s premijerom Plenkovićem, zanimalo je li to istina i što je tom prilikom razgovarala s premijerom. Dodatno ga je zasmetala njena prijašnja izjava da je "uloga žene jasna i da žena mora biti svjesna te uloge u društvu", pa je Zlatu Hrvoj-Šipek zamolio da pojasni tu svoju izjavu koju je i sam nazvao "očito nespretnom".

- Sastanak u Vladi odnosio se na arbitražni postupak Adria grupe protiv Hrvatske, postupak u Njemačkoj. To je bio razlog zašto sam bila u Vladi i o čemu smo tada razgovarali. Korupcija je korupcija bez obzira o kakvoj se korupciji radi. Trebamo razvijati nultu stopu prema korupciji. Zato rekoh da rad Uskoka treba suziti kako bi se bavio najtežim oblicima korupcije, pa i one političke. Žena je ravnopravni član društva. Žene prije svega moraju biti svjesne sebe, imati samopoštovanje, ne pristajati na omalovažavanja i ponižavanja, i cijelo im društvo u tome treba dati podršku - izjavila je na samom kraju Zlata Hrvoj-Šipek. 

Potom je, nakon nešto malo više od dvosatnog ispitivanja, uslijedila kratka rasprava u kojoj su sudjelovali samo Ranko Ostojić i Peđa Grbin. 

- Iz vašeg odgovora na pitanje o sigurnosnoj provjeri shvatio sam da niste prošli sigurnosnu provjeru, jer da jeste onda biste trebali potpisati zapisnik, a vi ga niste potpisali - kazao je Ostojić, dok se Grbin osvrnuo na postupak izbora glavnog državnog odvjetnika. 

- Postupak izbora glavnog državnog odvjetnika proveli smo u nešto izmijenjenim okolnostima. Predlagatelj je Vlada, Sabor glasa i imenuje, no imali smo problema u samom postupku. Sav je postupak proveden pred Vladom. Vlada je "ad hoc" osnovala tijelo koje je iza zatvorenih vrata razgovaralo sa svim prijavljenim kandidatima i kandidatkinjama. To nije dobro i zato treba hitno promijeniti Zakon o državnom odvjetništvu što se tiče dijela koji se odnosi na ovaj postupak kako nam se ovako nešto više ne bi ponovilo - reče Grbin. 

Na kraju je obavljeno i glasanje koje je završilo tako da je Vladin prijedlog o imenovanju Zlate Hrvoj-Šipek za novu glavnu državnu odvjetnicu podržalo šest članova i članica Odbora za pravosuđe, dok je njih četvero iz oporbenih redova bilo protiv. Odluka Odbora sada ide u Sabor gdje će zastupnici i zastupnice glasanjem donijeti konačnu odluku o imenovanju.