Ispunjavanje uvjeta za Schengen i ulazak u Europski tečajni mehanizam (ERM2), kao preduvjet za uvođenje eura, najvažniji su ciljevi Vlade u predstojećem razdoblju. Osnovnu se nit političkog i ekonomskog djelovanja, u čiji se okvir uklapaju i jučer usvojene Smjernice fiskalne i ekonomske politike 2020. – 2022. moglo jasno nazrijeti iz izlaganja premijera Andreja Plenkovića na sjednici Vlade.
Više izvoza, ali i uvoza
Odluku o tome da ne podrži povećanje plaća u zdravstvu za četiri posto, iako je takvo obećanje dao ministar zdravstva, premijer je opravdao tezom da treba gledati cijeli kontekst granskih kolektivnih ugovora vodeći računa o cjelini, jer Vlada mora donositi odluke koje su financijski održive i realne. Umjesto toga, fokus je stavio na porezna rasterećenja koja, kako je rekao, u posljednjem krugu iznose 3,75 milijardi kuna.
– Namjerno radimo sukcesivno: imali smo četiri vala koja će donijeti ukupno deset milijardi kuna rasterećenja: taj novac ne ide u proračun, nego građanima i poduzetnicima. Ne ide onima za koje će netko reći da ionako uzimaju previše – poentirao je Plenković.
U sklopu predstavljanja Smjernica fiskalne i ekonomske politike ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da su sve projekcije podignuli u skladu s dobrim rezultatima prvog tromjesečja, ali i rezultatima iz drugog te su rast BDP-a za 2019., nakon korekcije, pozicionirali na 2,8 posto, uključujući industrijski rast, investicije, ali i podatke iz poljoprivrede i turizma.
– Naša je procjena za iduću godinu 2,5 posto, a za 2021. 2,4 posto. Riječ je o zdravom rastu i konzervativno procjenjujemo da je realan. Ulazimo u fazu brže, bolje i učinkovitije apsorpcije fondova EU. Na rashodnoj strani vodimo računa o daljnjem jačanju fiskalne održivosti i primjerenoj skrbi za cijelo stanovništvo – najavio je Marić koji za sljedeću godinu planira prihode državnog proračuna na razini od 141,6 milijardi kuna te rashode od 144,3 milijarde kuna. Inflacija je za cijelo projekcijsko razdoblje pozicionirana između jedan i 1,5 posto, dok bi u ovoj godini trebala biti niža od jedan posto. I javni je dug u konstantnom padu: udio u BDP-u trebao bi se svake godine smanjivati za po tri postotna boda, a do 2022. godine pasti na 61,9 posto. Za 2020. godinu projicira se proračunski manjak od 0,2 posto, te višak od 0,2 posto u 2021. i 0,6 posto u 2022. godini.
– Očekujemo proračunski višak ove godine, vjerujem da ćemo imati i bolje rezultate od planiranih, a putanja smanjivanja ukupnog javnog duga, netko će je nazvati jednoličnom, no četiri je puta brža od onoga što se traži u Paktu o stabilnosti i rastu, što je bitno i za proces uvođenja eura – kaže Marić. Iako raste izvoz, raste i uvoz pa je cilj i daljnje poticanje smanjenja uvoza i povećanja domaće potražnje, na što utječu i porezna rasterećenja.
Voćarima 20 milijuna
Vlada je podržala i proces deblokade računa, pripremu i pokretanje proizvodnje te dovršetak započetih gradnji u 3. maju te izabrala investicijsku kuću Lazard kao konzultanta u transakciji moguće kupnje dionica Ine od mađarskog Mola. Ukupan trošak tog angažmana ograničen je na maksimalno devet milijuna eura. Donesena je i odluka o potpori od 20 milijuna kuna proizvođačima jabuka.
Euro bez referenduma je veleizdaja.