Svakog devetog četvrtka nakon Uskrsa, odnosno prvog četvrtka nakon blagdana Presvetog Trojstva, Katolička crkva slavi Tijelovo, koje je uz Uskrs, Božić, Sve svete i Veliku Gospu zapovijedani blagdan. Stoga ga je Sabor proglasio i neradnim danom i državnim blagdanom prije 15 godina i to na prijedlog Ive Škrabala iz HSLS-a.
Korijeni u 13. stoljeću
Tijelovo je posvećeno slavljenju Presvetog oltarskog sakramenta, odnosno onom ključnom zbivanju u euharistijskom slavlju kada se kruh i vino pretvaraju u Kristovo tijelo i krv u procesu koji se naziva transsupstancijacija ili pretvorba. Tijelovo je stoga blagdan tijela i krvi Kristove. Korijeni slavljenja Tijelova sežu u 13. stoljeće, a zapadnim se kršćanstvom širi tek u 14. stoljeću.
Nakon vizije augustinske redovnice sv. Julijane iz samostana kod Liègea u Belgiji, koja je imala viđenje punog mjeseca s mrljom na sebi, mjesni biskup Robert de Thorote ustanovio je za svoju biskupiju blagdan euharistije. Naime, u viziji je mjesec bio Crkva, a mrlja nedostatak blagdana kojim bi se na poseban način častio Presveti oltarski sakrament.
Blagdan je brzo prihvaćen i širio se na cijelu Crkvu, pa je papa Urban IV. 1264. objavio bulu kojom želi blagdan euharistije proširiti na cijelu Crkvu. No, to se, zbog njegove smrti, dogodilo tek 1317. kad je bulu objavio papa Ivan XXII.
Pričest jedanput godišnje
Uvođenjem toga blagdana željelo se naglasak staviti i na veću potrebu za pričešću, jer se za vjernike toga doba kaže kako su prisustvovali euharistijskom slavlju, ali nisu u njemu sudjelovali, tj. pričest je bila vrlo rijetka. Crkva je, primjerice, u 13. stoljeću, na IV. Lateranskom saboru zapovjedila da se svaki vjernik barem jedanput godišnje, za Uskrs, mora pričestiti. “Zbog rijetkog pričešćivanja kod mise, Crkva je upravo u tom istom stoljeću omogućila vjernicima da barem vide ‘Isusa’, tj. sakrament Tijela Kristova, kad ga već ne primaju. I tako je ustanovljen blagdan Tijelova i počele su tijelovske procesije s Presvetim sakramentom kao i različite pobožnosti vezane uz pokazivanje Tijela Kristova”, napisao je fra Zvjezdan Linić o Tijelovu. Za tijelovske procesije kaže se kako su vanjska manifestacija vjere, odnosno želja da se pokaže kako vjera nije samo privatna stvar neke osobe nego i sastavni dio društva, koje i kr- šćani trebaju zdušno izgrađivati sa svima ostalima.
>> Zastupnicima slobodan cijeli tjedan, đacima četiri dana, trgovcima dan
>> Predstojeći produljeni vikend i lipanj donose prve veće turističke 'valove'
Tijelovo je blagdan u četvrtak, određeni broj dana poslije Uskrsa, a Sabor ga je promijenio u TJEDNOVO!