Sve je više Rusa za treći Putinov mandat

Iako su predsjednički izbori u Rusiji zakazani tek za 9. ožujka 2008. godine, predizborna kampanja te medijska i politička rasprava o tome tko će naslijediti Vladimira Putina sve se više zahuktava. "Ruska izborna kampanja", kako je nazivaju analitičari, počela je, zapravo, prije godinu i pol dana Putinovim imenovanjem Dimitrija Medvedeva za šefa svog ureda te Sergeja Ivanova za ministra obrane.

A ta dvojica političara najozbiljniji su kandidati za predsjednika, koje bi mogao poduprijeti i Putin. Jer oni su, naime, jamstvo da će se nastaviti politika ruske vlasti tijekom dvaju Putinovih mandata. Prema procjeni promatrača ruske političke scene, Kremlj želi bezbolnu promjenu vlasti, pa čak, ako je moguće, i izbjeći je.

Predsjednik Putin ne može se kandidirati treći put zaredom, a da se ne promijeni ustav, što je i sâm već nekoliko puta odbacio. No, mogućnost za treći mandat možda još postoji jer je sam Putin za prošlotjednog posjeta Indiji kazao da "o tome treba pitati Ruse". Prema ispitivanju javnog mnijenja koje je proveo Centar "Jurij Levanda", postotak ruskih građana koji podržavaju Putinov treći predsjednički mandat, za što je potreban referendum, povećao se sa 41 na 59 posto u posljednjih devet mjeseci.

Podršku 43 posto Rusa imao bi pak kandidat kojega bi predložio Putin. Ispitivanja javnog mnijenja prije predsjedničkih izbora postkomunističke Rusije imala su veliku važnost, jednako kao i dobar politički marketing, koji je ne jedanput bio presudan, što je pokazala i pobjeda V. Putina 2000. godine.

U slučaju promjene ustava, najjači kandidat na predsjeničkim izborima sljedeće godine bio bi  Vladimir Putin. Ruski politolozi, među kojima i bivši savjetnik predsjednika Borisa Jeljcina Georgij Satarov, ističu da Putin i vlasti u Kremlju osobito veliku podršku imaju u golemom birokratskom aparatu. Iako je razlog visoke podrške javnosti stabilna politika te povratak nade u bolju i sigurniju budućnost, u vrhu ruske politike, prema procjeni analitičara, nije tako stabilno, a još je manje  mirno.

 U Kremlju traje oštra borba klanova, to krvavija kako se približava 2008. godina i novi predsjednički izbori  tvrdi politolog Aleksej Piatkovski.
Serija skandala i obnavljanje nekih istraga vezanih uz gospodarske afere u drugoj polovici 2006. godine svjedoče, tvrde analitičari, o produbljivanju podjele u ruskoj vlasti te o borbi za utjecajne sfere prije izbora.

Politička elita i administracija podijeljene su i oko dvojice kandidata za Putinova nasljednika, sadašnjih njegovih najbližih suradnika. Kako tvrde promatrači i mediji te s obzirom na informacije koje su procurile iz Kremlja, oko ministra obrane Ivanova okuplja se skupina "silnih" ili "jastrebova", a riječ je o Putinovim suradnicima koji dolaze iz tajnih službi te vojnih krugova. Drugu grupaciju čine "liberali", koji podržavaju sadašnjeg premijerova zamjenika Medvedeva.

Među njima je najviše birokrata koji se bave gospodarskim pitanjima te nekoliko ministara sadašnje ruske vlade. Sergeja Ivanova se pak povezuje s političkim smjerom koji je oslonjen na vojne strukture, a Medvedev se posvetio, procjenjuju analitičari, unutarnjim reformama i socijalnim programima. Iako se nijedan od Putinovih potencijalnih nasljednika ne izjašnjava o programskom izgledu buduće politike, analitičari tvrde da neće biti zaokreta u politici prema Zapadu.

Poznato je pak da se mogući predsjednički kandidat Medvedev protivi korištenju izraza "suverena demokracija" koji, prema birokratima iz Kremlja, najbolje opisuje rusku demokraciju, "neovisnu o globalnim središtima moći", tvrdi zamjenik šefa administracije predsjednika Vladimira Putina Viktor Surokov. U natjecanju Medvedeva i Ivanova za mjesto Putinova nasljednika i nastavak njegove politike donedavna se činilo da ministar obrane Ivanov ima veće šanse jer poznaje Putina dvaput dulje od Medvedeva, a usto imaju više zajedničkih osobina.

No prema medijima i istraživanju javnog mjenja iz rujna prošle godine, danas više šanse ima zamjenik premijera Medvedev, i to 10 posto (Ivanov samo sedam posto). Svojevrsna verifikacija predsjedničkih kandidata u borbi za predsjedničku fotelju te lakmus-papir političkih izgleda bit će ovogodišnji parlamentarni izbori, na kojima najveće šanse analitičari daju vladajućoj Putinovoj Ujedinjenoj Rusiji unatoč tomu što bi liberali i bivši komunisti mogli imati značajnu ulogu u parlamentarnoj utrci.

Naime, u nedavno provedenoj anketi 42 posto Rusa izjasnilo se za promjenu "aktualnog političkog smjera". Politolog Valerij Homiakov tvrdi da želja za promjenama raste, a ishod skorašnjih parlamentarnih i predsjedničkih izbora u Rusiji "bit će posve drukčiji od prošlih". Da mogućnosti nisu iste, a suparništva izjednačena, moglo bi se ilustrirati pričom o nosorogu koji slabo vidi, no kojemu to, s obzirom na težinu, i nije bitno.