Sve manje Hrvata osjeća se katolicima

U deset godina šest posto Hrvata manje izjašnjava se katolicima. Jednako je porastao postotak onih koji nikada ne idu na religijske obrede, četiri posto manje ih vjeruje u Boga, osam u grijeh, sedam u život poslije smrti, tri u raj i devet posto manje u pakao, dva posto više ima sliku Boga kao osobe, a pet posto više je skeptično, deset posto manje je onih koji imaju veliko povjerenje u Crkvu – religijska je slika Hrvatske i rezultati istraživanja stanja religioznosti 2008. godine u usporedbi sa 1999. godinom. Događa li se u Hrvatskoj sekularizacija ili je prestao, uvjetno rečeno, trend bivanja vjernikom iz devedesetih?

Ne mora značiti trend

Uz profesora sa zagrebačkoga Pravnog fakulteta, Sinišu Zrinščaka, autor studije Gordan Črpić iz Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK odgovara:

– To je manje-više još stabilna religijska situacija. Ima dinamike povećanja i smanjenja, ali bilo bi preuzetno na osnovi ovoga tvrditi da je riječ o radikalnoj promjeni.

U vrijednostima i religioznosti uvijek postoje varijacije, a i u samim mjerenjima postoje proračunate pogreške od 3 do 5 posto koje mogu biti i u samom uzorku jer se tolerira procjena pogreške od tri do pet posto. Jedan od razloga može biti i u dijelu građana koji je 90-ih smatrao da se treba identificirati katolikom – kaže Črpić, dodajući kako se u istraživanje pokušalo ugraditi upravo teoriju sekularizacije.

Rezultati nedavno objavljena istraživanja, inače uzorka od 1525 ispitanika, pokazuju da je pad onih koji se izjašnjavaju katolicima najveći među generacijom rođenom do 1945. godine (sa 89 na 77 posto) i ljudima rođenim između 1946. i 1975. godine (sa 87 na 81 posto).

>>Rezultati istraživanja o religioznosti Hrvata

S druge strane, u generacijama rođenim poslije 1975. godine katolicima se smatra njih jedan posto više.

– S oprezom se može reći da je moguć religijski revival. Mlađi su slobodniji pa idu po onome što misle – objašnjava Črpić dodajući kako je ovakva religijska slika Hrvatske bila "naviještena" još 1998. godine.

Tada je naime drugim istraživanjem procijenjeno kako bi se mogla razvijati religijska slika i već tada je, kaže, bilo jasno što se može očekivati idućih godina.

Erozija povjerenja

Da Crkva može pružiti odgovore na moralne, duhovne potrebe pojedinca, obiteljske ili socijalne probleme u zemlji, također vjeruje sve manje Hrvata. Za potonje konkretno ne vjeruje njih 60,8 posto, što je 14 posto više nego 1998. godine. No, čini se da Hrvati više ne vjeruju nikomu.

– Crkva je i dalje institucija od najvišeg povjerenja. Ljudi izlaze na ulice i u tom kontekstu posve je razumljiva erozija povjerenja. Ako ljudi nemaju povjerenja u institucije, one nemaju legitimitet i demokratski sustav teško funkcionira. Onda je razumljivo da ljudi traže „izravnu demokraciju" – objašnjava Črpić.

Temelj za tvrdnju o općoj društvenoj eroziji povjerenja Hrvata jest drugi istraživački rad iz prosinca prošle godine o supsidijarnosti koji pokazuje kako tek četvrtina Hrvata vjeruje lokalnoj vlasti, 19 posto sudskoj, 16 posto Vladi, 12 posto Hrvatskom saboru, 21 posto pučkom pravobranitelju...