Vlada nije pokazala ni jednu konkretnu mjeru koja bi izravno povećala dohodak građana, osim povećanja plaća u neto iznosu većem od 18.000 kuna, tvrdi Grčić
Tek što je predstavljen Vladin plan nastavka porezne reforme koji bi građanima i poduzetnicima od iduće godine trebao osigurati dodatno porezno rasterećenje od 2,7 milijardi kuna, naišlo je na kritike parlamentarne oporbe. SDP-ov saborski zastupnik Branko Grčić Vladine je mjere nazvao nezadovoljavajućima i neozbiljnima i poručio kako se nada da će koalicijski partneri pritiskom na HDZ osigurati da se od najavljenih mjera odustane ili da ih se korigira u korist građana.
Neizvjestan učinak
Grčić tvrdi kako Vlada nije pokazala ni jednu konkretnu mjeru koja bi izravno povećala dohodak građana, osim povećanja plaća u neto iznosu većem od 18.000 kuna. Uvjeren je da će ta mjera korist donijeti isključivo menadžerima i članovima uprava, a ne liječnicima i informatičarima o kojima Vlada govori. Grčić je skeptičan i kad je u pitanju smanjenje PDV-a na meso, ribu, voće, povrće i pelene.
– U jednom dijelu ove su reforme potpuno promašene, a u drugom dijelu koji se odnosi na smanjenje PDV-a na određen proizvode vrlo je neizvjestan učinak tih mjera – kazao je Grčić na konferenciji za novinare u Splitu. Grčić je zadovoljan jedino odustajanjem od smanjenja opće stope PDV-a s 25 na 24 posto, a načelno podržava i proširenje kruga proizvoda na koje će se primjenjivati stopa od 13 posto, i to kao potporu poljoprivredi, budući da smanjenje cijena za kupce ne očekuje. Grčić je nezadovoljan što se stopa od 13 posto neće vratiti turizmu, a posebno kada je Vladinim mjerama predviđeno povećanje poreza za iznajmljivače koji porez plaćaju paušalno.
Od Vladinih mjera previše ne očekuju ni u Mostu, no ipak nisu kritični u mjeri u kojoj je kritičan SDP-a. Njihov Tomislav Panenić također tumači da od Vladinih mjera neće biti većeg učinka na povećanje plaća, budući da je planirano ukidanje dvaju doprinosa na plaće gotovo u potpunosti anulirano povećanjem zdravstvenog doprinosa za jedan postotni bod. Poslodavcima će, doduše, ostati dio oslobođenog novca, no pitanje je hoće li oni to usmjeriti u rast plaća, tumači Panenić.
Pritom upozorava da veći novac HZZO-u neće pridonijeti smanjenju dugova u zdravstvu koji će se, kaže, i dalje generirati jer nema stvarne reforme sustava koja bi osigurala smanjenje troškova i red u javnim nabavama, bez direktnih pogodbi i drugih zloporaba sustava. Kada je riječ o smanjenju PDV-a na meso, ribu, voće i povrće, Panenić upozorava da je riječ o proizvodima koji se nabavljaju izvan sustava PDV-a, preko granice ili izravno kod proizvođača.
Niže cijene
Analitičar Hrvatske gospodarske komore Zvonko Savić ističe da će najvidljiviji dio mjera, smanjenje stope PDV-a na voće, povrće, svježe meso i ribu te na pelene s 25 na 13 posto izravno osjetiti svi stanovnici, prvenstveno oni s nižim dohocima.
– Naime, najveći dio dohotka izdvaja se na hranu i stanovanje, tako da bi smanjenje PDV-a na spomenute prehrambene proizvode i posljedično očekivano smanjenje cijena tih proizvoda, trebalo imati pozitivan učinak na stanovništvo u obliku povećanja raspoloživog dohotka i rasta kupovne moći.
Prema našim procjenama, kada iduće godine ova izmjena stope PDV-a stupi na snagu, očekujemo da bi u maloprodaji smanjenje cijena navedenih proizvoda moglo dosegnuti 9 ili najviše 10 posto – kazao nam je Savić.
Detektirani problemi
1. Manji PDV na meso, ribu, voće, povrće i pelene
Umjesto smanjenja opće stope PDV-a Vlada se odlučila na međustopu od 13 posto za svježe meso, ribu, voće i povrće te pelene. Iako to ne znači da će te namirnice automatski pojeftiniti, u Vladi računaju da će tržište odraditi svoje i da će se takvo značajno spuštanje stope PDV-a morati odraziti na cijenama. Opću stopu namjeravaju smanjiti od 1. siječnja 2020..
2. U sustav PDV-a ulazit će se nakon kvartalnih obračuna
U sustavu PDV-a Vlada je predvidjela i mjere koje bi trebale omogućiti bolju naplatu tog poreza i onemogućiti zlouporabe. Prag za ulazak u taj sustav je 300.000 kuna, a za ulazak u sustav više se neće čekati godišnji obračuni, nego će se kao obveznici PDV-a morati upisati i oni koji taj prag prijeđu u kraćem obračunskom razdoblju, dakle mjesečno ili kvartalno, i to odmah po isteku tog razdoblja.
3. Ukidanje dvaju doprinosa, veća davanja za zdravstvo
Poslodavci na bruto plaću po planiranom više neće plaćati doprinos za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7 posto ni doprinos za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto, dok će zdravstveni doprinos porasti s 15 na 16,5 posto. Ukupno izdvajanje poduzetnika tako se umanjuje za 0,7 postotnih poena, što otvara prostor za povećanje plaća, ali u vrlo uskom opsegu, o čemu će na kraju odlučiti poslodavci.
4. Najveći porez tek na plaće veće od 30.000 kuna bruto
Vlada planira i širenje razreda za primjenu stope poreza na dohodak od 24 posto. Najvišu stopu od 36 posto sada plaćaju oni s bruto plaćama od 17.500 kuna, a od iduće godine ta će se stopa primjenjivati na plaće veće od 36.000 bruto, odnosno oko 18.000 kuna neto. Ta se mjera odnosi na samo 20.000 obveznika, a državu će koštati oko 200 milijuna kuna. Cilj je u državi zadržati kvalitetan stručni kadar poput liječnika.
5. Porez na promet nekretnina pada s 4 na 3%
Porezna reforma s kraja 2016. već je smanjila stopu poreza na promet nekretnina s pet na četiri posto, a u nastavku reforme Vlada je predvidjela dodatno smanjenje za jedan postotni bod. Iako je lani ukinuta olakšica za kupnju prve nekretnine za stanovanje, analiza dosadašnjih učinaka porezne reforme pokazala je da to nije destimuliralo kupce pa su gradovi i općine lani od tog poreza uprihodili 885 milijuna kuna.
6. Veći porez privatnim iznajmljivačima u turizmu
Jedna od mjera koja je izazvala najviše otpora odnosi se na privatne iznajmljivače u turizmu kojima se sprema nov način obračuna paušala. Na snazi je još uvijek model iz 2004., u visini procijenjenoj na 35 dana noćenja uz cijene noćenja od 100 kn. Visina poreza ubuduće bi se prepustila gradovima i općinama, a država bi propisala najviši i najniži paušal, po formuli prosječna popunjenost puta cijena.
7. Odbitak pretporeza za sve službene automobile
U sustavu PDV-a poduzetnici od prošle godine imaju mogućnost odbitka 50 posto pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz. No vrijednost takvih automobila nije smjela prelaziti 400.000 kuna. Nakon što je Europska komisija utvrdila da je propisivanje takvog praga protivno direktivama EU, pretporez će se odbijati neovisno o vrijednosti vozila.
8. Povrat dijela trošarina kargo autoprijevoznicima
Kako bi dodatno olakšala život poduzetnicima, Vlada je prihvatila sugestije poduzetnika koji se bave komercijalnim prijevozom robe. Za kamione nosivosti veće od 7,5 bruto tona osigurat će se, tako, povrat dijela plaćene trošarine na dizelsko gorivo, i to do iznosa minimalne trošarine od 330 eura na tisuću litara dizelskog goriva. U Vladi računaju da će ta mjera biti stimulativna za autoprijevoznike, ali i za gospodarstvo u cjelini.
9. Moguće su više trošarine na duhan i alkohol
Puno se buke diglo i oko povećanja trošarina na alkohol i cigarete, što glasno traži ministar zdravstva Milan Kujundžić. Ministar financija Zdravko Marić nije previše sklon takvom rješenju i boji se porasta šverca iz BiH i Srbije, no u prezentaciji nastavka porezne reforme ostavio je i tu mogućnost uz opasku da Vlada prati usklađenost minimalne razine oporezivanja sa zahtjevima EU o udjelu trošarina u maloprodajnoj cijeni.
10. Odzvonilo ilegalnim internetskim kladionicama
U sklopu porezne reforme Vlada je naumila konačno poslušati upozorenja Lutrije i domaćih kladioničara i iz igre izbaciti ilegalne strane internetske kladionice zbog kojih državni proračun, po procjeni Hrvatske udruge za igre na sreću, godišnje gubi minimalno milijardu kuna. Ostvare li se najave ministra financija, pristup takvim međunarodnim kladionicama od Nove godine više neće biti moguć.
Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:
Kalmeta poznati moler tunela je pojačanje u središnjici stranke. Samo naprijed