Rapa Nui, poznati i kao Uskršnji otoci, jedan su od većih misterija relativno nedavne povijesti. Znamo da su ih prije 800-tinjak godina naselili polineški moreplovci, no o njihovom životu i iznenadnom nestanku zna se vrlo malo. Iza sebe su ostavili stotine ogromnih kamenih glava koje i dan danas zbunjuju znanstvenike koji nastoje odgovoriti na pitanja kako i zašto su postavljene na pacifičkom otoku 3,700 kilometara udaljenom od kopna.
Iako će kamene glave još neko vrijeme ostati nepoznanica, znanstvenici smatraju da su korak bliže razumijevanju nestanka otočnog stanovništva. Kroz desetljeća se uvriježila priča o sebičnom narodu koji je trošio ograničene resurse malenog otoka bez brige i pameti, uništio njegov ekosustav i na kraju zbog toga izumro, no novo istraživanje ne slaže se s tom teorijom. DNK analizom obuhvaćeno su tijela 15 otočana koji su živjeli na Rapa Nuiju u posljednjih 400 godina, a rezultati pokazuju da je na otoku bujala mala, ali samoodrživa zajednica, piše CNN.
Očekivalo se da će se sekvencioniranjem DNK pojedinaca, čija su tijela pohranjena u pariškom Muzeju čovječanstva, pronaći dokazi genetskog drifta, to jest "uskog grla" koje bi odgovaralo naglom padu populacije, no to se nije dogodilo. Istraživači su zaključili da je Rapa Nui bio dom maloj populaciji koja je stabilno rasla do 1860-ih godina, kada su robovlasnici s Perua nasilno uklonili trećinu stanovnika otoka. "Definitivno nije bilo snažnog kolapsa populacije od 80 do 90 posto o kakvom se prije govorilo" naglasio je koautor studije, J. Victor Moreno-Mayar, profesor geogenetike na Sveučilištu Globe u Danskoj.
Osim toga, genom otočana otkrio je da su dijelili gene s populacijom američkih domorodaca, što daje naslutiti da su Polinežani prešli ocean i došli do Južne Amerike između 1250. i 1430. godine, znatno prije Kolumbovog dolaska do Amerike i Europskog "otkrića" Uskršnjeg otoka 1722. godine. Analiza je pokazala da stanovnici Rapa Nuija imaju između 6 i 11 posto genetske sličnosti s domorocima, prema čemu znanstvenici zaključuju da se njihov susret dogodio između 15 i 17 generacija prije one koju su proučavali.
POVEZANI ČLANCI:
Autori ističu da rezultati nisu iznenađujući. Usmena predaja i analiza DNK današnjih otočana, kao i ostaci batata, biljke koja se uvozi iz Južne Amerike, pronađeni na Rapa Nuiju, dali su naslutiti da je otočna nacija bila povezana s kopnom davno prije europskog kontakta. "Znamo da su polineški putnici koji su otkrili i naselili Rapa Nui prije najmanje 800 godina bili među najboljim navigatorima na svijetu. Njihovi preci proveli su najmanje 3000 godina okruženi morem. Plovili su tisućama kilometara otvorenog oceana i pronašli gotovo sve naseljive otoke u Tihom oceanu. Bilo bi veće iznenađenje da nisu došli do obale Južne Amerike" komentirala je Lisa Matisoo-Smith, profesorica biološke antropologije sa Sveučilišta Otago na Novom Zelandu.
Profesorica je komentirala da se brojni pacifički znanstvenici odavno ne slažu s postojećom teorijom ekocida i društvenog kolapsa na temelju raznih arheoloških dokaza. "Ali sada napokon imamo DNK dokaze koji će nam možda omogućiti da se fokusiramo na realističniji narativ o povijesti ovog intrigantnog, a ipak posve običnog, polineškog otoka" zaključila je. Do sličnih zaključaka došla je i studija objavljena u lipnju koja je proučavala satelitske snimke područja koja su korištena za uzgajanje hrane, navodi CNN.
VIDEO Obilne kiše napunile Trakošćansko jezero
Ovo sve napisano je mlaćenje prazne slame. Dok ne objave da je Rapa Nui "vekovna srpska zemlja" i "svetosavska kolevka vascele vasione na ravnoj ploči zvanoj Zemlja" - ovakve laži smatrat ću najobičnijom provokacijom usmjerenom daljnjem "dezavuisanju" nebeskog naroda.