'Sve što su nas učili u udžbenicima ekonomije u Hrvatskoj trenutno ne vrijedi'

Predstavljajući prvo čitanje Zakona o kamatama u Hrvatskom saboru ministar financija Boris Lalovac upozorio je na zabrinjavajuće podatke o dugovima građana. Saborske zastupnike izvijestio je da je 31. svibnja 318.000 građana dugovalo 27,1 milijardu kuna, a kad se tome doda još 12 milijardi zateznih kamata ispada da su građani opterećeni s oko 40 milijardi kuna.

- Brojke su za mene alarmantne. Svi tržišni mehanizmi koji su nas zapravo i učili u udžbenicima ekonomije trenutno u Hrvatskoj ne vrijede. Ovo nije život, ovo nije život kada duguju 40 milijardi kuna i kada od nas očekuju da im pomognemo - ustvrdio je Lalovac te dodao da je alarmantan i podatak da čak 150 tisuća hrvatskih građana ima ovršena novčana sredstva do 10 tisuća kuna i oni generiraju oko 500 milijuna kuna neizvršenih osnova za plaćanje. Preko 2700 građana duguje više od milijun kuna i oni generiraju preko 13 milijardi kuna glavnice.

- Sve instrumente koje smo imali kroz Ovršni zakon pokazuje da se vjerovnici ne mogu naplatiti, a da građani koji su u problemu ne mogu izići iz dužničkog ropstva. I kada se na to dodaju zatezne kamate cijeli se sustav blokira – tvrdi Lalovac. U nekim regijama broj blokiranih građana penje se iznad 10 posto građana, a tu prednjače Čakovec i Križevci. - Samo u Gradu Zagrebu imate negdje oko preko 57 tisuća građana kojima je ovršen njihov i žiro i tekući račun. Znači, kada govorimo o nekom postotku to je 7% građana Grada Zagreba – kaže Lalovac. Predloženim izmjenama Zakona o kamatama želi se, kaže ministar financija, rasteretiti dio gospodarstva i građana opterećenosti kamata. Najviša ugovorena kamata za građane spušta se na 11,35 posto, što je 0,65 postotnih poena niže od sadašnje najveće kamate.

Tvrtkama će zatezna kamata pasti na 12,35 posto, što je još značajnija promjena u odnosu na sadašnjih 18 posto. - Još uvijek su to visoke kamatne stope – priznaje Lalovac. HDZ-ov Ivan Šuker replicirao je Lalovcu ustvrdivši da se ovim zakonom uvodi nered. - Rekli ste da ovaj zakon donosi nered, pa ja sam vam pokazao brojkama kakav nered trenutno vlada i ako je ovo što sad imamo nered, s ovim zakonom svakako ćemo postaviti vrlo jasno i transparentno kako se obračunavaju kamate, tko obračunava kamate i na koji način su postavljeni odnosi ne samo između poduzetnika i poduzetnika nego i poduzetnika i građanina. Građanin mora znati na koji način se obračunava i kada je u nekom sporu što može izračunati – odgovorio mu je Lalovac.

Nezavisni Damir Kajin kazao je da izvanredna situacija zahtijeva i izvanredne mjere, a jedna od njih je i ograničavanje zatezne kamatne stope. - Ako su banke u vlasništvu stranaca onda bi valjda i kamate u Hrvatskoj trebale biti otprilike kao što su u Italiji, u Austriji ili Francuskoj. Jasno je i to da se u Hrvatskoj oko 15 posto kredita ne vraća i to je jedan ozbiljan problem koji ponajviše govori ne o ljudima nego o prilikama u kojima se nalazi naša zemlja - smatra Kajin koji smatra da do drugog čitanja zakona treba pripremiti i izmjenu redoslijeda plaćanja i kod ovrha. - Blokirane obaveze građana i poduzetnika su prešle 50 posto štednje u Republici Hrvatskoj. Od 318.000 građana u blokadi njih otprilike 267.000 imaju blokadu do 100.000 kuna obaveza.

Dakle, radi se o velikom broju građana koji u dužničko ropstvo nisu ušli obijesnim zaduživanjem, koji nisu kupovali skupocjenu imovinu pa zbog toga, dakle ne govorim o onih nekoliko tisuća iznad milijun. Govorim o 270.000 obitelji koji je u problemu do 100.000 kuna. To je socijalno pitanje, socijalni problem, socijalni aspekt. Po meni je on nastao i zbog promjenjive kamatne stope na koje banke imaju pravo i zbog devizne klauzule i zbog enormno visoke zatezne kamate koja je išla i do 18 posto – kaže laburist Dragutin Lesar koji je osudio smjenu u vrhu Hrvatske poštanske banke (HPB).

- Ako smo na čelu uprave HPB-a imali upravu koja je banku konsolidirala i učinila je uspješnom, može li itko odgovoriti na pitanje zašto ta uprava više za Hrvatsku vladu nije dobra – zanimalo je Lesara koji je zaključio da novi kandidati dolaze na prijedlog "tajnog bankarskog kartela što je samo prvi korak da se stranim bankama s tržišta makne jedina hrvatska relevantna financijska institucija". HDZ-ov Frano Matušić dodao je da je očito potrebno promijeniti čelnu osobu i "postaviti prijatelja premijera da bi ta banka išla u prodaju". - Doista se postavlja pitanje komu je u interesu slabljenje pozicije države i uzimanje jedinog instrumenta koji je mogao utjecati na politiku kamata u Hrvatskoj – primijetio je Matušić.

>> Otplata duga u ovrsi – prvo glavnica, a onda kamate