Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka – Zagreb u prvih osam mjeseci ove godine ubrale su 67,12 milijuna kuna više od cestarine nego u istom razdoblju prošle godine. To je dobra vijest za Vladu koja uskoro namjerava raspisati natječaj za koncesionara nad autocestama kojim upravljaju te dvije državne tvrtke.
Loša vijest
Rast prihoda od cestarine mogao bi privući veći broj potencijalnih koncesionara. Loša vijest koja bi ih pak mogla odbiti jest ta što je promet na tim autocestama u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isti lanjsko razdoblje manji za 15.425 vozila.
Poskupljenje cestarine od 15 posto koje je stupilo na snagu prošle godine u lipnju imalo je dvostruki učinak – rast prihoda od cestarine, ali je i otjeralo neke vozače s tih prometnica. Ukupno su HAC i ARZ u osam mjeseci ove godine ubrali 1,3 milijarde kuna cestarine, 5,3 posto više nego lani.
HAC je u dosadašnjem dijelu ove godine od cestarine zaradio 966,1 milijun kuna, što je 6,86 posto više nego lani. Najunosnija je HAC-ova autocesta ona od Zagreba do Lipovca, koja je u prvih osam mjeseci zaradila 461 milijun kuna, 10,5 posto više nego lani. No ta autocesta istodobno bilježi i pad broja vozila s lanjskih 8,2 milijuna na ovogodišnjih 7,9 milijuna.
Svi HAC-ovi pravci bilježe rast prihoda od cestarine, no nemaju svi i rast prometa. Uz Zagreb – Lipovac, manje je vozila u prvih osam mjeseci ove godine i na autocesti Zagreb – Goričan te Beli Manastir – Svilaj.
Ukupno su HAC-ovim autocestama od siječnja do kolovoza ove godine prošla 22,4 milijuna vozila, dok ih je lani bilo 22,3 milijuna. No tom rastu pridonijelo je i otvaranje tunela Sveti Ilija te naplata prolaza. Kad se uspoređuju HAC-ovi podaci iz prošle i ove godine bez tog tunela, onda je ta tvrtka ostvarila pad prometa vozila od jedan posto, a prihodi su joj, bez tunelarine od Svetog Ilije, porasli 6,2 posto.
Najunosniji mjeseci za HAC su lipanj, srpanj i kolovoz zbog turističke sezone, a u ta tri ovogodišnja mjeseca prihodi od cestarine iznosili su 557,6 milijuna kuna, 5,6 posto više nego u istom razdoblju lani.
Reprogram ili koncesija
Autocesta Rijeka – Zagreb u prvih osam mjeseci ove godine ubrala je 350,9 milijuna kuna cestarine, što je 1,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. No ARZ bilježi pad prometa vozila od jedan posto.
Najviše je ta tvrtka zaradila na samoj autocesti Rijeka – Zagreb, 299,9 milijuna kuna, jedan posto više nego lani. Ljetni mjeseci i ovoj tvrtki donose najveći dio prihoda, a oni su u tri ovogodišnja turistička mjeseca iznosili 172,1 milijun kuna, jedan posto više nego lani.
HAC i ARZ su 2012. godine ukupno od cestarine zaradili 1,76 milijardi kuna. Ako zadrže rast dosadašnji rast od pet posto, mogli bi ove godine probiti iznos od 1,8 milijardi kuna.
Ukupno te dvije tvrtke pak duguju oko 30 milijardi kuna. Prema tvrdnjama iz Vlade, HAC i ARZ svoje dugove više ne mogu vraćati pa je monetizacija, odnosno davanje autocesta u koncesiju jedino rješenje tog problema. Vlada od monetizacije očekuje oko tri milijarde eura.
Protivnici koncesije zagovaraju pak reprogram dugova, a rast prihoda od cestarine mogao bi im bit argument za tu ideju.