U Švedskoj gotovo jedna od četiri odrasle osobe svakodnevno konzumira nikotin. Ta je brojka slična kao i u ostalim zemljama Europe, no ono što Švedsku razlikuje od ostatka kontinenta su zdravstveni ishodi takve navike. Naime, učestalost karcinoma povezanih s pušenjem u Švedskoj je 41 posto niža od europskog prosjeka. Dodatno, u toj je zemlji upola manji broj smrtnih slučajeva povezanih s pušenjem nego u ostalim državama Europske unije. Zaključak je to izvješća „No Smoke, Less Harm“ koje je predstavila mreža javno zdravstvenih stručnjaka Health Diplomats.
Ono što je ključna razlika Švedske i ostalog niza razvijenih zemalja je da Šveđani nikotin konzumiraju na drugačiji način, ne pušenjem već korištenjem bezdimnih proizvoda – e-cigareta, nikotinskih vrećica i snusa (taj je proizvod jedinstven za Švedsku i nije prisutan u ostatku EU) te grijane duhanske proizvode. Prije šezdeset godina gotovo polovica odraslih Šveđana je pušila cigarete, dok je 2022. godine, prema podacima švedskog zavoda za javno zdravstvo, broj pušača pao na svega 5,6 posto.
Kada stopa pušenja padne ispod 5 posto, a to planiraju postići do kraja godine, Švedska će postati prva razvijena nacija sa službenim statusom „nepušačke zemlje“.
„Zahvaljujući poticanju prelaska na manje štetne alternative, Švedska je praktički iskorijenila cigarete i klasično pušenje. Njihovo uspješno smanjenje stope pušenja tijekom godina realizirano je kombinacijom edukacije, mjerama kontrole pušenja i poticanjem pušača na prelazak na bezdimne proizvode. Izostanak pušenja i sagorijevanja cigareta te prelazak na bezdimne proizvode ključni za značajno smanjenje s pušenjem povezanih bolesti i smrti, po čemu je Švedska javno zdravstveni šampion razvijenog svijeta“, istaknuo je Filip Tokić, predsjednik Udruge CROHM koji je pratio predstavljanje izvješća.
Svake godine gotovo 8 milijuna ljudi umre zbog bolesti povezanih s pušenjem (uglavnom uzrokovanih sagorijevanjem cigareta). Kako se navodi u izvješću „No Smoke, Less Harm“, te brojke predstavljaju veliku priliku u smislu broja života koji bi se mogli spasiti usvjajanjem efikasnih javno zdravstvenih politika borbe protiv pušenja. Koristi švedske strategije su brojni. U usporedbi s ostatkom EU, Švedska ima 44 posto manje smrtnih slučajeva povezanih s pušenjem, 41 posto nižu stopu karcinoma i 38 posto manje smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati bilo kojem sijelu raka koji se povezuju s pušenjem. Još izraženije razlike se mogu primijetiti ako se usporede podaci vezani samo uz muškarce u 2020. godini - Švedska je imala 52 posto manje smrtnih slučajeva muškaraca povezanih s pušenjem od Poljske i 57 posto manje od Rumunjske.
Unatoč tome, mitovi o nikotinu i dalje postoje i kod liječnika i kod opće javnosti. Primjerice, u Ujedinjenom Kraljevstvu, čiji je zavod za javno zdravstvo vrlo transparentno objavio činjenice o korištenju bezdimnih proizvoda kojima razbijaju 10 uobičajenih mitova o tim proizvodima te promovira korištenje tih proizvoda u prestanku pušenja, 40 posto javnosti i dalje vjeruje da nikotin uzrokuje karcinome povezane s pušenjem. To pokazuje da je edukacija i poticanje dijaloga temeljenog na stručnim i provjerenim informacijama ključno za postizanje željenih javno zdravstvenih ciljeva.