POTENCIJALNI SUKOB S RUSIJOM

Švedski otok mogao bi biti na prvoj crti bojišnice, a i Finska ima teritorij koji bi mogao biti meta Moskve

Foto: Google Maps
Gotland
Foto: Google Maps
Alandski otoci
Foto: SPUTNIK/REUTERS
07.06.2022.
u 22:40
Rusija bi mogla dovesti u pitanje status Alandskih otoka, autonomnog i demilitariziranog arhipelaga između Baltičkog mora i Botničkog zaljeva
Pogledaj originalni članak

Ulazak Finske i Švedske u NATO označavao bi promjenu cjelokupne sigurnosne situacije u Europi. Istaknuo je to sredinom svibnja zamjenik ruskog veleposlanika pri UN-u Dmitrij Poljanski te kao razlog naveo to što je "savez ruski neprijatelj".

Moskva je navodno sredinom svibnja premjestila vozila sposobna za ispaljivanje projektila s ​​nuklearnim glavama blizu svoje granice s Finskom. Naime, na društvenim je mrežama tada objavljena snimka konvoja od više od desetak vojnih vozila koja su se kretala autocestom, uključujući sedam za koje se vjeruje da nose ruske rakete Iskander.

Dok bi najveći švedski otok Gotland mogao biti na prvoj crti bojišnice u slučaju potencijalnog sukoba između Rusije i Švedske, Finska također ima teritorij koji bi mogao biti na meti Moskve, navodi Blic.rs.

Rusija bi mogla dovesti u pitanje status Alandskih otoka, autonomnog i demilitariziranog arhipelaga između Baltičkog mora i Botničkog zaljeva oko 530 kilometara sjeverno od Gotlanda, kao i kanala Saimaa koji povezuje jezero Saimaa s zaljevom Viborg. Kanal je dug gotovo 43 km, od čega su 23 kilometra na teritoriju Finske i oko 20 na teritoriju Rusije.

Švedska, navodi Blic.rs, se nije borila više od 200 godina, dok je Finska 1948. godine potpisala sporazum sa Sovjetskim Savezom koji je uključivao vojnu izolaciju Helsinkija od Zapadne Europe. Nakon pobjede u Finskom ratu 1809., Rusija je dobila Alandske otoke, koji su ranije pripadali Švedskoj, a 1832. počela je graditi tvrđavu Bomarsund na otocima.

Pariškim ugovorom 1856. godine Alandski otoci postali su demilitarizirani. Danas većina stanovništva govori švedski kao prvi jezik, njih oko 92 posto, a mnogi se smatraju etničkim Šveđanima.

Što se tiče kanala Saimaa, nakon što je Finska postala dio Ruskog Carstva, zaživjela je ideja o izgradnji plovnog puta koji bi ojačao trgovinske veze s ostatkom Rusije. Izgradnja kanala započela je 1845. godine, a svečano je otvoren 1856. godine.

Podsjetimo, Finska i Švedska službeno su podnijele zahtjeve za pridruživanje NATO-u u sjedištu saveza 18. svibnja. 

- Ovo je povijesni trenutak koji moramo iskoristiti - rekao je tada glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

VIDEO Povjesničar: Putin bi u idućim danima mogao predložiti prekid vatre

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 12

AD
admzaq
23:12 07.06.2022.

Pa kada već ovo pišete napišite da su Rusi već oteli teritorij Finskoj. Isto tako su obećali Ukrajini da ju neće napadati, ako vrati nuklearno oružje. Ako ćemo se svi praviti blesavima, eto njih uskoro i do Italije.

DU
Deleted user
23:28 07.06.2022.

Da baš. Upetljali su se u rat u Ukrajini a već gledaju koga će slijedećeg napasti i to Švedsku ili Finsku plus NATO???

Avatar .kikazaru
.kikazaru
23:05 07.06.2022.

Mogla bi, ali se ne usudi.