Međunarodna organizacija za migracije (IOM) na temelju podataka Svjetske banke objavila je da u Hrvatskoj žive 532.582 građanina iz BiH. Otprilike jednako toliko Hrvata ima u BiH. Vjerojatno ih u Hrvatskoj ima znatno više od ovih službenih podataka. Osobito kada bi se brojila treća i četvrta generacija. Hrvati iz BiH su uz Hrvatsku naselili i brojne gradove Europe i prekooceanskih zemalja. Teško je pretpostaviti ukupan broj bh. Hrvata koji žive u domovini i izvan nje. Ukupno ih, vjerojatno, ima više od dva milijuna.
Riječ dijaspora koja na grčkom znači rasutost, rasprostranjenost, označava osobe ili narod koji je bio prisiljen napustiti rodno mjesto. Hrvati iz BiH naselili su mnoge prostore. Najviše Hrvatsku. Prema tomu, nisu Hrvati u BiH dijaspora, već je obrnuto. Bh. dijaspora je u Hrvatskoj. Brojna je zato što kroz povijest nikada nije bilo prave strategije kako ih zadržati u domovini. Naprotiv, odlasci su poticani iz političkih, gospodarskih i drugih razloga, a nažalost, i danas je tako.
Opstojnost Hrvata u BiH je od ključne važnosti i za BiH i za Hrvatsku. Ona je posljednjih godina ozbiljno uzdrmana. Više je razloga. Daytonski ustav omogućio je brojnijima da ih sustavno razvlašćuju. Umjesto da zajedništvom stanu na put majorizaciji, Hrvati su se međusobno dijelili po stranačkim, regionalnim i raznim drugim interesnim osnovama. “Stožerna stranka” ponaša se kao njihov vlasnik, manjina pokušava manipulacijama predstavljati većinu, političari se ponašaju kao mali bogovi. Nacionalni interesi postali su idealan paravan i za bogaćenje. U takvom općem kaosu privatnih i lokalnih interesa podijeljeni Hrvati ne mogu postići nacionalni konsenzus o strateškim pitanjima. Dio Hrvatske ih kao takve doživljava teretom.
U pojedinim razdobljima optuživali su ih i dodatno dijelili. Rezultat svega je da se brojnost jednog naroda u BiH u samo dva desetljeća prepolovila.
Prošlotjedni dolazak predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović u BiH doživljen je kod Hrvata kao veliko ohrabrenje. Ona je u svakoj prigodi isticala borbu za njihovu jednakopravnost unutar cjelovite BiH. Kako bi se to dogodilo, potrebno je danas u miru, kao nekada uoči rata, opet postići svehrvatsku pomirbu i svehrvatsko zajedništvo. Tek tada će RH moći lobiranjem pomoći svojim sunarodnjacima da zajedno s Bošnjacima i Srbima pokrenu reforme. Ako bi se promjenom Ustava i izbornog zakona osigurala institucionalna zaštita Hrvata, onda bi se brzo stvorilo pozitivno ozračje za gospodarske i druge projekte. Na takvim temeljima Hrvati bi mogli prednjačiti u izgradnji moderne, europske BiH.
Jednako važnu ulogu za budućnost BiH ima i bošnjačka i srpska dijaspora. Pripadnici tih naroda koji su u proteklom razdoblju otišli iz zemlje, a diljem svijeta stekli bogatstvo, zavidne karijere, znanje ili utjecaj, danas mogu biti pogonsko gorivo za napredak BiH. I njima treba osjećaj i spoznaja da ih se njihova domovina i sunarodnjaci nisu odrekli i da im trebaju. Zajednički je to, svenacionalni i tronacionalni interes u BiH.
U uređenu državu vraćali bi se oni koji danas rade i žive diljem svijeta. Zato i hrvatska, i bošnjačka, i srpska dijaspora iz BiH ne bi trebale sklopljenih ruku promatrati što se događa u njihovoj domovini. Ako svojim angažiranjem pokrenu promjene, zarađeni novac u tuđini mogli bi u budućnosti oploditi na rodnoj grudi. A ne kao do sada tri-četiri milijarde godišnje slati samo kao pomoć rodbini. Koja kao takva u BiH na životu održava i nacionalnu ekonomiju.
Jednako tako, kada su Hrvati u pitanju, svehrvatsko zajedništvo u cilju strukturalnih reformi u BiH može preokrenuti migracijske trendove. Ipak, za masovan povratak netko mora osmisliti strategiju.
A, baš to ne ide. Posebno Hrvatima u BiH. Možda će zato prije Hrvati iz BiH u Zagrebu, Frankfurtu, New Yorku ili Sydneyu pronaći razloge za povratak i kupnju karte u jednom smjeru. Stvori li se pozitivno ozračje, Hrvata u BiH za deset godina može biti dvostruko više nego sada. Jednako tako u lošoj BiH može ih još polovina od sadašnjeg broja “iscuriti”. Uspjeh provedbe toliko očekivane strategije mjerit će se time hoće li 2025. biti više od milijun ili manje od 200 tisuća Hrvata u BiH. Ako ovo drugo bude rezultat, Hrvati će morati priznati da su i sami pridonijeli gubitku domovine.
>> Hrvati u BiH najviše puta glasuju na svijetu. Ali se ne smiju demokratizirati
>> Spremaju se neredi, BiH čeka vruća jesen u kojoj će Hrvati opet biti gubitnici
Mislim da je bila neka demografska analiza prije par godina po kojoj preko četvrtine Hrvata u RH ima podrijetlo iz BiH. Da nema njih odavno bi demografski propali...