Kolumna

Svemirski program nadilazi političke napetosti

Foto: Handout/REUTERS
FILE PHOTO: ISS photographed by Expedition 56 crew members from a Soyuz spacecraft after undocking
Foto: STEVE NESIUS/REUTERS
FILE PHOTO: A Falcon 9 rocket lifts off on NASA's SpaceX Crew-7 mission
Foto: JOE SKIPPER/REUTERS
FILE PHOTO: Astronauts arrive before launch to the International Space Station, in Cape Canaveral
03.01.2024.
u 23:00
Suradnjom se jamči i prisutnost barem jednog predstavnika Roskozmosa te jednog predstavnika NASA-e na ISS-u koji je u svemir postavljen 1998. godine, kada su odnosi dvije države vjerojatno bili na svojem vrhuncu
Pogledaj originalni članak

Odnosi Rusije i SAD-a na najnižoj su razini praktički otkad se raspao Sovjetski Savez i kada je pala željezna zavjesa. Međutim, dok su američki zapadni saveznici uveli Rusiji sankcije i nastoje se osloboditi ovisnosti o njezinim energentima, na jednom polju suradnja teče kao da rat u Ukrajini nije nikada ni počeo. Upravo prošlog tjedna došla je vijest kako su se Roskozmos i NASA, ruska i američka svemirska agencija, složile da će nastaviti raditi zajedno na slanju posade na Međunarodnu svemirsku postaju, ISS, najmanje do 2025. godine, javljale su svjetske agencije. Dogovor je postignut kako bi se održala razina pouzdanost Međunarodne svemirske postaje.

Suradnjom se jamči i prisutnost barem jednog predstavnika Roskozmosa te jednog predstavnika NASA-e na ISS-u koji je u svemir postavljen 1998. godine, kada su odnosi dvije države vjerojatno bili na svojem vrhuncu. Da će ova suradnja trajati do 2025. godine, znači i da se rad postaje produžuje za najmanje godinu dana, ali će to vjerojatno biti i dulje jer su upravo Sjedinjene Države izrazile želju da se funkcioniranje produži do 2030. godine. I to nakon što je Rusija u travnju obznanila da planira koristiti postaju do 2028. godine iako je prvotno najavljivala da je napušta već sljedeće godine kako bi napravila vlastitu kojom bi onda i samostalno upravljala. Još je 2018. godine bilo sličnih poruka, bilo je to vrijeme teških optužbi o ruskom miješanju u američke predsjedničke izbore. Čak je i tadašnji šef Roskozmosa Dmitrij Rogozin bio pod američkim sankcijama.

No sve do 2020. godine lansirne rampe u Bajkonuru u Kazahstanu bile su jedino mjesto s kojeg su se slale misije na Međunarodnu svemirsku postaju. Tek je SpaceX Elona Muska oživio aktivnosti na floridskom svemirskom centru nazvanom po Johnu F. Kennedyju odakle misije te kompanije koja je dobila ugovor s NASA-om za prijevoz na ISS kreću. No, Rusiji se pojavio problem s druge strane, a to je sa samim Kazahstanom koji je preuzeo kontrolu nad lansirnim kompleksom Baiterek u Bajkonuru jer mu je Rusija ostala dužna. A odluka Kazahstana treba se gledati i kroz pogoršanje odnosa dvije države opet zbog rata u Ukrajini. Baiterek je "joint venture" dvije države pokrenut 2004. godine s ciljem da s njega kreću misije pogonjene novim raketnim sustavom, Angarom. Kako sada stvari stoje, od toga nema ništa, vjerojatno Rusija ulaže dodatne napore u novi kozmodrom Vostočni u Amurskoj oblasti koji je i izgrađen da bi se smanjila ovisnost o Bajkonuru. Ali to svejedno ne remeti suradnju s NASA-om ni u jednom trenutku.

VIDEO SAD lansirao misteriozni robotski 'svemirski avion' na još jednu tajnu misiju

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.