Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu predstavljen je novi studij. Riječ je o prvom združenom sveučilišnom diplomskom studiju Biomedicinsko inženjerstvo koji uvode FER i Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Nositelj studija je FER, a u izvođenju će sudjelovati i nastavnici Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Kako je rekao akademik Sven Lončarić, koji je voditelj studija, radi se o prvom takvom studiju u Republici Hrvatskoj.
Diplomska razina
– Iako postoje višedesetljetna iskustva na mnogim fakultetima, osobito na Fakultetu elektrotehnike i računarstva te Fakultetu strojarstva i brodogradnje, dosad nismo imali takav studijski program. Biomedicinsko inženjerstvo danas je vrlo važno jer se radi o području koje se bavi razvojem novih proizvoda, novih uređaja, novih kliničkih usluga koje služe za prevenciju, dijagnostiku i liječenje bolesti. Ovaj novi diplomski studij traje dvije godine i mogu ga upisivati studenti koji su završili studije na tehničkim fakultetima u Republici Hrvatskoj kao i u inozemstvu – kazao je akademik Lončarić. Završetkom ovog studija stječe se kvalifikacija magistar inženjer odnosno magistra inženjerka biomedicinskog inženjerstva s pripadajućim stručnim nazivom mag. ing. biomeding.
– Prva generacija studenata upisat će i izvođenje studija će započeti u idućoj akademskoj godini, znači najesen. Već smo imali velik interes među studentima, bilo je dosta pitanja. Sve nas zanima sada koliki će biti interes i broj studenata koji će željeti upisati taj studij. Hrvatska je, nažalost, među posljednjim državama Europe koja nije imala ovakav studij i to je sada ispravljeno na opću korist jer je biomedicina jedna od grana u koju se najviše ulaže i koja najviše napreduje. Tako se može očekivati i da studenti koji završe ovaj studij nađu adekvatno radno mjesto – rekao je akademik Lončarić te dodao će u prvoj akademskoj godini kvota za prvu generaciju iznositi 30 mjesta, a nakon toga će se kvota određivati za svaku akademsku godinu.
– Važno je spomenuti da taj studij obuhvaća i primjene umjetne inteligencije u analizi podataka, a tu su i druga područja koja pokrivamo kao što su informacijski sustavi u medicini, bolnički informacijski sustavi, bioinformatika, obrada i analiza raznih biomedicinskih signala ili slika. Takvi alati pomažu da se brže i kvalitetnije pruža zdravstvena usluga i na kraju poboljšava ishod liječenja za pacijenta – objasnio je akademik Lončarić.
Dodajmo kako ovaj studijski program završava stjecanjem 120 ECTS bodova te izradom i obranom diplomskog rada. Konkurentan je odgovarajućim studijima drugih svjetskih sveučilišta. Boris Brkljačić, prorektor za studente, i sam dolazi iz medicinske struke, u kojoj radi već 36 godina. Rekao je kako ovaj studij predstavlja velik iskorak u hrvatskom edukacijskom sustavu, a jako je važan i u zdravstvenom sustavu.
– U toj struci, koja je ujedno i moja, tehnologija je ključna, bez tehnologije ne bi uopće bilo suvremenog medicinskog oslikavanja, a profil stručnjaka koji će se ovdje obrazovati bit će izuzetno važan i u radiologiji, radioterapiju, kirurgiji, internoj medicini, praktično u svim strukama koje ne mogu danas bez medicinske tehnologije – kazao je prof. Brkljačić. Dekan FER-a Vedran Bilas vidi pak priliku da se na ovaj način omogući značajnu modernizaciju hrvatskoga sustava diplomskih studija.
Ukorak s Europom
– Nadamo se da će novi studij potaknuti i transformaciju istraživačkog sustava, ali i sustava kliničkih bolnica u Hrvatskoj koje trebaju takve kadrove. Kod nas je relativno mali broj inženjera uključen u takva bolnička radna mjesta, ali nadamo se da ovo donosi promjene. Bitno je reći da ovaj studijski program treba biti dovoljno atraktivan da ga upisuju strani studenti i da računamo na to da će se izvoditi na engleskom jeziku te da će po ekspertizi koju ovaj studij donosi na FER biti jedinstveni studij profila kakvog možda i nemamo na području Europske unije – kazao je dekan Bilas. Njegov kolega s FSB-a Zdenko Tonković istaknuo je kako za uspjeh ovog studija ne treba samo potpora naših ministarstava znanosti i zdravstva.
– Da bismo ovu struku promovirali u bolnicama, mora biti radnih mjesta koja se očekuju za završene studente, da oni imaju određeni status, kao što liječnici imaju u zdravstvu, da isto imaju i završeni magistri i magistrice biomedicinskog inženjerstva – kazao je.