Svi đaci od petog razreda bit će dodatno testirani

Učenici od petog do osmog razreda osnovne škole krajem siječnja ili početkom veljače 2015. mogli bi pisati probne testove iz hrvatskog i stranog jezika te matematike, a pred kraj školske godine pisat će test čiji će rezultat osmašima utjecati na upis u srednje škole.

U prvoj godini jedan bod

– Razmišljamo o tome. Testovima se ne bi ispitivale činjenice koje su djeca memorirala, nego bi se testirala funkcionalna pismenost, primjena stečenog znanja, stavljanje u kontekst i snalaženje u njemu, nešto slično PISA testovima. No, nismo još dogovorili u kojoj mjeri bi i hoće li uopće rezultat postignut na tim testovima utjecati na upis učenika u srednju školu – potvrdio nam je ministar obrazovanja Vedran Mornar. Dodaje da će sljedeće, prve godine provođenja tih testova, bodovanje rezultata za upis u srednju školu biti minimalno.

– Recimo, učenik će moći dobiti maksimalno jedan ili dva boda, ovisi kako se dogovorimo. Ti bi se bodovi dodavali ostalim učenikovim bodovima – objašnjava Mornar. Tako bi, primjerice, dogovore li se za jedan bod, za pedeset posto riješena testa osmaš dobio pola boda, 70 posto – 0,7 bodova itd.

– Tako bi bilo u prvoj godini, a cilj nam je, ako u to krenemo, da se svake godine utjecaj testova na upis u srednje škole povećava – kaže Mornar. Rezervu hoće li projekt zaista zaživjeti ima zato što za njega nije osiguran novac, ali nada se da će se u proračunu za sljedeću godinu naći potreban iznos.

– Prema našim procjenama, za provođenje testova trebat će nam od tri do pet milijuna kuna. Ispiti će se provoditi u četiri posljednja razreda osnovne škole i, što prije s tim počnemo, to bolje. Provodili bi ih dok ne zaživi vanjsko vrednovanje osnovnih škola predviđeno u Strategiji razvoja obrazovanja – tumači Mornar. Prema njegovim riječima, utjecaj postignutih rezultata na upis osmaša u srednje škole svake bi se godine povećavao, a u konačnici ocjene iz škole mogle bi nositi 40, 50 ili 60 posto bodova za upis u srednju školu, a ostatak rezultat postignut na tim testovima.

– Na dulji rok težit ćemo tome da vidimo je li uspjeh 5.0 zaista 5.0 – kaže Mornar, a na pitanje je li to uvođenje male mature na mala vrata, kategorički kaže: – Ne, to nema veze s malom maturom. Ovo je privremeno rješenje dok ne zaživi model koji je predviđen strategijom – puno malih testova u osnovnoj školi – zaključuje Mornar.

Treba unaprijed znati

Ljiljana Klinger, ravnateljica Osnovne škole Matije Gupca, jedne od najboljih u državi, kaže da bi učenici unaprijed trebali znati što će se ispitivati – reproduktivno znanje kao najniža razina ili povezivanje i zaključivanje kao viša razina znanja.

– Ako se testiranje dobro pripremi, može imati dobar učinak, ali ako nije dobro pripremljeno, može biti diskriminirajuće. Bilo bi dobro kad bi rezultati testiranja, osim posljedica na učenika, imali i posljedice na učitelje. Ako loše riješi test, učenik će se teže upisati u srednju školu, a što će se dogoditi učitelju – pita ravnateljica Klinger.