U prva dva mjeseca rada Vlada nije pokazala ekonomski smjer u kojem namjerava voditi državu. Reforme su u pripremi, proračun je donesen na principu politike kontinuiteta, a vodeći ljudi u Vladi iscrpljuju se u konstantnim sukobima. Čini se da predsjednik HDZ-a i potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko, bez kojeg premijer Tihomir Orešković nema saborsku većinu, povlači ručnu i vraća se strateškom HDZ-ovu gospodarskom dokumentu: programu koji su izrađivali stranački stručnjaci uz pomoć znanstvenika iz njemačkog think-tanka Ifo Instituta.
Kadrovski konflikti
Dok su prvi mjesec Vlade obilježili konflikti na relaciji HDZ-a i Mosta, posebice kada je bila riječ o kadroviranju u ministarstvima, drugi mjesec rada prošao je u znaku velikih sukoba Karamarka i Oreškovića. Posljednji sukob dvojice vodećih ljudi u Vladi zaključen je Karamarkovom porukom da je došlo vrijeme da se Orešković počne baviti gospodarstvom i investicijama, a istovremeno HDZ kroz izjave svog potpredsjednika Damira Jelića revitalizira već zaboravljeni gospodarski program HDZ-a. Nije Jelić slučajno počeo spominjati dokument u kojem su detaljno razrađene reforme i poticaji gospodarstvu i građanima, već je komunikacija o nužnosti odlučnih poteza krenula u javnost nakon sastanka ministara HDZ-a i Mosta na kojem je naznačeno da bi programi u njihovim resorima morali kao podlogu imati zaključke iznesene u gospodarskom programu HDZ-a. Reforme će se pripremati idućih mjeseci, a jedna od najznačajnijih svakako će biti reforma poreznog sustava. Iz Ministarstva financija više je puta naglašavano da će promjene nastupiti u 2017. godini, a ako se porezna reforma bude naslanjala na gospodarski program koji je pisao i Ifo Institut, onda se može očekivati dodatno rastezanje razreda za porez na dohodak, što bi oslobodilo kupovnu moć građana, a moguće je i ukidanje najviše porezne stope od 40 posto. Također, očekuju se promjene u sustavu PDV-a poput mogućnosti odbitka troškova PDV-a na gorivo i reprezentaciju za male i srednje poduzetnike. Nije izgledno da će se opća stopa PDV-a smanjivati u prve dvije godine mandata.
Reforme očekuje i sustav poticaja investicija, pri čemu se očekuju izmjene zakona o komasaciji i izvlaštenju kako bi se ubrzalo rješavanje imovinskih odnosa koji su glavna kočnica realizaciji ulaganja. Fondovi EU bili su glavna poluga rasta HDZ-ova programa, a resorni ministar Tomislav Tolušić već radi u petoj brzini. Prikupio je projekte vrijedne do 3 milijarde eura vrijednosti u bazu podataka na temelju koje namjerava pregovarati s EK o izmjenama u operativnom programu i pojednostavljuje proceduru. Zadatak mu je povući 7,5 milijardi kuna iz fondova do kraja godine, što je ritam kojim bi u četiri godine i mogao ispuniti cilj HDZ-ova programa o realizaciji projekata vrijednih 50-ak milijardi kuna uz pomoć europskog novca.
Osjetljivo zbog rezova
HDZ-ov program, koji vladajuća stranka nikada nije u cijelosti prezentirala javnosti, osjetljiv je i zbog preporuka Ifo Instituta koje uključuju mnoge rezove. Poznato je da Hans Werner Sinn, čelni čovjek instituta, veliki zagovornik politike štednje, pa je u HDZ-ov program uvrštena i reforma javne uprave, smanjenje troškova zdravstvenog sustava te teritorijalna konsolidacija. Stidljivo se iz krugova vladajućih najavljivalo otpuštanje u javnim i državnim službama, a prema neslužbenim informacijama, program bi mogao biti spreman za iduću godinu kada bi se zaposlenicima ponudila otpremnina. Zdravstvena reforma već je parcijalno krenula na način da se pokušavaju smanjiti troškovi hitne medicine i povećati prihodi kroz dopunsko zdravstveno osiguranje, a bit će još promjena koje bi trebale dovesti do toga da HZZO plaća samo one pretrage i liječenje koje je zaista potrebno.
>> Vlada: Za postizanje gospodarskog oporavka Hrvatske nužna je implementacija reformi Mosta i HDZ-a
>> Koje se mjere što ih predlaže njemački Ifo institut podudaraju s planovima premijera Oreškovića
Hm, mislim da bilo kakvi programi nemaju baš nekog smisla, bar ne dok se politika Mosta vodi amatersko-populističkim metodama. Kako se sada čini, blokirat će se sve što mediji proglase lošim, a gurat će se bezvezni populistički potezi... Ima se sad Most priliku pokazati, ako uspije sa sindikatima dogovoriti smanjenje plaća ili otpuštanja, a ne povećanje plaća. Ili bar da se otpusti 12% bezpotrebnog kadra, pa onda plaće povećaju 6%...