Danas nemamo radnih mjesta ni za srednje, a ni za visokoobrazovane. Osamdesetih godina u našu su školu dolazili iz “Nikole Tesle”, danas Ericssona, i tražili cijeli razred da ih zaposle. Sada se naši učenici, a godišnje ih maturira tristotinjak, nemaju gdje zaposliti. Gdje su nam danas RTV servisi? Nema ih. Kad se televizor pokvari, jeftinije je kupiti novi nego popravljati stari jer niti ima stručnjaka za taj posao niti ima rezervnih dijelova. Sve se uvozi, ništa se ne proizvodi i to je naš najveći problem. Tu dijagnozu stanja u državi, a ne samo u obrazovanju, postavio je Zoran Krivačić, donedavni dugogodišnji ravnatelj jedne od najboljih strukovnih škola u Hrvatskoj, zagrebačke Prve tehničke škole Tesla.
Programski ugovori
Voditelj Strategije razvoja obrazovanja Neven Budak prije nekoliko dana upozorio je da imamo previše studenata, a premalo kvalitetno obrazovanih stručnih kadrova jer naše strukovne škole nemaju moderne programe ni prateću tehnologiju na kojoj bi učenici svladavali praktični dio nastave. Istaknuo je da to treba promijeniti. S njim se dijelom slaže ministar obrazovanja Vedran Mornar.
– S obzirom na veličinu zemlje i tržište, upisuje se previše studenata, ali diplomira ih samo četrdesetak posto. Dodatni je problem omjer studenata na društvenim i humanističkim studijima s onima na tehničkim i prirodoslovnim fakultetima. To se mora promijeniti. Programskim ugovorima, kojima ćemo od 2016. godine financirati sveučilišta, osigurat ćemo više novca za tehnička i prirodoslovno-matematička područja – najavljuje Mornar.
Priznaje da se promjena tog odnosa ne može napraviti preko noći, već postupno. Prema njegovim riječima, neprirodno je da gotovo 90 posto diplomiranih studenata završi petogodišnji magistarski studij, umjesto da nakon trogodišnjeg prvog stupnja potraži posao, kao što je to slučaj u nekim drugim zemljama.
Predsjednik uprave tvrtke “Munja”, koja proizvodi akumulatore, baterije i slične uređaje, Ivan Miloloža kaže da je diploma dokaz formalnog obrazovanja, ali ne i jamstvo da netko zna raditi.
– Problem mi ne bi bio trogodišnji studij ako čovjek može odmah početi raditi, ako mu ne treba dodatna poduka – kaže Miloloža.
Ističe da poslodavci teško pronalaze kvalitetno obrazovane kadrove.
Manjak stručnog kadra
– Uskoro nećemo znati proizvesti akumulator jer u srednjim kemijskim školama nema programa u kojima se uči elektrokemijski izvor struje, a da i ne govorimo o drugim mehaničarskim strukama. Slažem se da su nam potrebne kvalitetne strukovne škole. Bojim se da smo previše otišli u teorijsko obrazovanje, a da se strukovnom nismo posvetili ni na srednjoj ni na visokoj razini –- smatra Miloloža.
– Izgubili smo kvalitetne srednje strukovne škole, i to je naš problem. U proizvodnji sam 25 godina, reforme škola se rade, ali mene nitko nikada nije nazvao i pitao koji mi profil stručnjaka treba – opisuje odnos sustava prema poslodavcima.
A bez suradnje jednih i drugih ispaštat će treći – oni koji, umjesto u proizvodnji, završavaju na burzi.
>> Devetogodišnja osnovna škola može se eksperimentalno uvesti tek 2018./2019
Čak nit ni probem kaj učenici ne znaju ništ proizvest...problem je kaj mi odavna više ništ nit ne proizvodimo. Ta dvije stvari treba povezat tj. dio obrazovanja ciljano usmjeravat i vezivat uz domaće tržište rada...koje pa nit ne postoji !!!