Slučaj Glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića ponovno je aktualizirao pitanje sigurnosnih provjera dužnosnika. Jer, da je prije imenovanja prošao provjeru, vlada uvjerenje kako bi se otkrilo da je mjesec i pol prije toga potpisao prijavnicu i uplatio članarinu masonskoj udruzi.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković najavio je da će Vlada sljedećih dana raspraviti o tomu treba li vratiti sigurnosne provjere za dužnosnike, s tim da je primijetio i kako postoji prigovor o prevelikom utjecaju sigurnosnih službi. Da, čuli smo ga vezano za sigurnosne provjere uskočkih sudaca (i državnih odvjetnika) i onih koji prvi put ulaze u pravosudni sustav, ali presudna ocjena o postojanju sigurnosne zapreke je na onomu tko provjeru traži, a ne na SOA-i koja samo podnosi izvješće. Vlada Zorana Milanovića ukinula je provjere u srpnju 2012. jer su navodno opterećivale sustav, odnosno od tada je propisano da se provode “na zahtjev čelnika tijela”.
Nevjerojatno što su ukinute
Za ministre se od tada ne provode, već se sve svodi na odnos povjerenja premijera i osoba kojima nudi ministarsku poziciju da neće prešutjeti nešto što bi on ili javnost trebali znati, primjerice porezni dug, neki spor s državom ili članstvo u specifičnim udrugama, a što bi moglo utjecati na nužno povjerenje koje javnost mora imati. To bi uistinu trebala biti stvar svačijeg osobnog integriteta i elementarnog osjećaja društvene odgovornosti, ali ako ne ide drukčije, i sigurnosne provjere su rješenje.
– Kandidati za te funkcije svojim integritetom, životnim i moralnim načelima, moraju biti dostojni funkcije – ističe Nikola Grmoja (Most).
Ministar Zdravko Marić nedavno je ustvrdio kako mu je nevjerojatno da su sigurnosne provjere ukinute, dodavši kako je on prošao temeljnu sigurnosnu provjeru kada je ušao u sustav državne uprave i rezolutno dodao: – Želim da svatko to tako prođe.
I drugim im se ministri ne protive. Pod teretom afera i Plenković je rekao: – Možda to ne bi bilo loše vratiti. Milorad Batinić drži kako treba uvesti neke razine sigurnosne provjere za visoke državne funkcije, a stav je HNS-a kako treba vratiti povjerenje u institucije i politiku. I oporba je za, pa i Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) kaže da ih treba vratiti za najviše funkcije te osobito ističe da dužnosnici ne smiju biti članovi tajnih društava.
Dužnosnika je, prema registru Povjerenstva za sukob interesa, 1865, s tim da za izborne funkcije (grado)načelnike, župane i njihove zamjenike, saborske zastupnike, provjere neprovedive jer birači mogu izabrati i nekoga za koga postoji sigurnosna zapreka, što znači da bi se dodatan posao za SOA-u odnosio na najviše nekoliko stotina sigurnosnih provjera, pa i manje ako se suze na najviše dužnosti.
Prema zadnjem izvješću, za 2018., SOA je provela 5730 sigurnosnih provjera, temeljnih i za pristup klasificiranim podacima, a najviše u jednoj godini imali su ih 6716 u 2016. godini, od čega ih je 585 bilo temeljnih na zahtjevima Vlade, Hrvatskog sabora, MVEP-a, MUP-a, VSOA-e, DORH-a i drugih tijela te je za 107 osoba dano negativno mišljenje. Nekoliko desetaka ili stotina provjera više nije posao koji u SOA-i jedva čekaju, ali to im ne bi trebao predstavljati veliki problem. Recimo, svojedobno je SOA u vrlo kratkom razdoblju provela temeljne provjere 123 kandidata za pet članova Povjerenstva za sukob interesa. Oni su bili podvrgnuti provjeri 3. stupnja, kad se uz ispunjavanje upitnika provjeravaju dostupni državni registri. Za tu provjeru zakon predviđa da SOA izvješće mora dostaviti u roku “ne kraćem od 10 dana i ne duljem od 30”.
Najrigoroznija provjera
Najrigoroznija je provjera 1. stupnja, daleko detaljnija i prodornija, za koju je predviđeno najmanje 30 dana, a može trajati i 120 dana. Ta je provjera u postojećem zakonskom okviru neprimjenjiva u postupku konstituiranja Vlade, već bi se SOA-u moralo obvezati na iznimno kraći rok.
O stupnju provjere, ovise i rezultati. Dvojbeno je bi li i najrigoroznija provjera spriječila nedavne afere jer zemljišne knjige nisu nam sređene, ili nema jedinstvenog registra članstva u udrugama u kojem bi SOA mogla provjeriti je li nešto prešućeno, tako da se opet sve svodi na osobnu odgovornost provjeravane osobe. S tim da ni prolaz sigurnosne provjere nije certifikat o nečijem poštenju. Ipak, uvede li se obvezna provjera, to bi nedvojbeno imalo psihološki efekt na kandidate jer oni kojima se nudi neka dužnost ipak će voditi računa o tomu da će biti istraživani.
Što je sa udbašima, koji su sljednici zločinačke komunističke organizacije, koji su u DORH-u , u svim porama društva, masoni su male bebe prema toj bagri, prema toj ugrozi našeg društva.