Svi žicaju posao! Iz SDP-a imam par poziva mjesečno

Apis IT (Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama) ove godine slavi 50. rođendan. Tijekom 60-ih i 70-ih započeo je informatizaciju Grada Zagreba, kasnije i države. Autori su projekta OIB, u informatičku eru uveli su i Poreznu upravu i Carinu... autori su i velikog hita – projekta fiskalizacije. Međutim, Apis IT došao je u fokus javnosti tek nakon što su mediji počeli pisati o toj tvrtki – u kojoj država ima 51 a Grad Zagreb 49 posto vlasništva – kao mjestu gdje se masovno uhljebljuju članovi SDP-a. O tome je za Obzor vrlo otvoreno pričao predsjednik uprave Apis IT-a Hrvoje Somun.

::Koliko ljudi radi u APIS IT-u, 
a članovi su SDP-a?

Apsolutno nemam pojma, stvarno ne znam. Osobno nikad nisam brojao koliko članova SDP-a radi u APIS IT-u. Kad god me netko nazove i kaže da ima super kandidata za posao u APIS IT-u, ja mu kažem: "Odlično, neka se javi na natječaj, koji zadovoljava, kada takav bude raspisan".

:: Zašto uopće raspisujete javne natječaje kada to nije vaša zakonska obaveza?

Mi bismo mogli ne raspisivati natječaje, ali mislim da je transparentnije raspisati javni natječaj. Jer jako je teško naći neke profile stručnjaka. Na primjer, trenutno nemamo Java programera, a bez da to javno oglasimo bojim se da nikako ne bismo došli do takvih stručnjaka. Nije problem naći tajnicu, vozača, ali teško nam je naći dobre ljude za naš "core business".

:: Koliko vas često nazivaju stranački kolege iz SDP-a i traže da im nekog zaposlite?

Sigurno imam par poziva mjesečno. Ali ne zovu me samo stranački kolege, nego i poznanici, ljudi s kojima sam išao u školu, na fakultet, koji me znaju iz teretane, ma zovu me svi koji me znaju. Svi te žicaju posao – i poznanici i prijatelji. Svima im kažem: "Ljudi, javite se na natječaj". Ako prođu, onda misle da sam im ja pomogao, a ako ne prođu onda misle da sam im ja kriv. Ne bavim se zapošljavanjem, a uopće me ne zanima tko je iz koje stranke i da li je uopće član bilo koje političke stranke.

:: Koliko je ljudi zaposleno u APIS IT-u danas, a koliko ih je bilo u srpnju 2012., kada ste došli na čelo uprave?

Sada ih radi 418, a u srpnju 2012. godine ih je bilo 382. Najviše ljudi je došlo u 2013. godini kada se počelo raditi na konsolidaciji državne infrastrukture, dakle kada su pojedina ministarstva počela smanjivati centralnu informatiku, svoje servere, i počeli seliti to u APIS IT. Ubuduće ćemo biti središnji servis cijele države, svih ministarstava. Također, realizirali smo čitav niz velikih projekata poput integracije hrvatskog carinskog sustava u EU, što je bio jedan od preduvjeta ulaska u tu zajednicu, napravili fiskalizaciju, JOPPD obrazac, objedinili registre, izradili sustav eGrađani, uveli dodatni ciklus izbora za Europarlament i još čitav niz projekata. Kako bi realizirali te projekte ponekad su nam bili potrebni novi ljudi i zato smo zapošljavali.

:: Kolike su plaće u APIS IT-u?

Zbog raznih dodataka prije smo imali jako puno ljudi na vrlo visokim koeficijentima, a sada je prosječna plaća između 9000 i 10.000 kuna. Programeri i inženjeri koji rade na najnovijim tehnologijama imaju naravno veće plaće od pratećih službi. Istaknuo bih da, iako imamo 36 zaposlenih više nego kada sam došao, na plaće se sada troši manje.

:: Pošto 51 posto vlasništva u APIS IT-u ima država a 49 posto Grad Zagreb, da li od vas i gradonačelnik Milan Bandić ili njegovi ljudi traže neke usluge, recimo da im nekog zaposlite?

Nikad, nikad me gradonačelnik Bandić nije nazvao, nikakve pritiske ili nemorale ponude nisam primio ni od gradonačelnika ni od premijera, ni od ministara.

:: Koji je Vaš status u SDP-u, kada ste se učlanili u stranku?

Negdje od 2000. godine sam član, nikad nisam obnašao nikakve bitne funkcije u stranci.

:: Piše se da ste dobri sa Tomislavom Sauchom, šefom kabineta predsjednika Vlade, jeste li vas dvojica prijatelji?

Mi smo generacija koja je zajedno stasala, kao i Davor Bernardić koji je malo mlađi od mene. Ali sa Tomislavom sam bolji, imamo neke slične interese, a najmanje pričamo o politici.

:: Da li premijera i vašeg šefa stranke Zorana Milanovića znate osobno i znate li uopće tko vas je predložio za predsjednika uprave APIS IT-a?

Kako sam godinama radio u privatnim firmama u HP-u i Deloitteu, a imao sam i svoju firmu, znao sam često davati mišljenja kako bi trebao izgledati državni IT, gdje bi ga trebalo srezati, a gdje povećati. Ljudi su me potom pitali za mišljenje kako bi trebalo organizirati taj sektor. Rekao sam im da ga ne treba voditi kroz dvije ili tri firme, velika Fina i manji APIS IT koji se onda međusobno natječu. To nije najbolji model. Nekoliko ljudi mi je reklo da pošaljem CV da me imaju u vidu kada se bude nešto željelo napraviti u državnom IT sektoru. Vjerojatno me nije predložio premijer jer ga ja osobno ne poznajem.

:: Otkako je pukla medijska afere o zapošljavanju SDP-ovaca u APIS IT-u je li vam netko sugerirao da bi bilo dobro da podnesete ostavku kako bi se tako "sprala ljaga" sa SDP-a?

Ne.

:: Znači, ne očekujete da ćete biti smijenjeni?

Ne. Mislim u APIS IT-u ne rade samo SDP-ovci, rade tu i HDZ-ovci. Mediji su objavljivali i imena za koja su tvrdili da su posao dobili jer su iz SDP-a a oni uopće nisu u stranci. Dakle, ja ne mogu kontrolirati što mediji pišu, ali puno veći je problem što se o APIS IT-u ne piše u kontekstu IT-ja, o tome što bi APIS IT trebao postati, nego o zapošljavanju. Ja ove napise shvaćam kao pritisak, u dva tjedna je APIS IT odjednom postao glavna priča svih novina.

:: Morate priznati da je priča o političkom zapošljavanju jako zanimljiva. Meni je osobno najzanimljivija priča da je u APIS IT-u nedavno zaposlena kćerka vukovarskog SDP-ovca Nikole Sile koji je član uprave Narodnih novina, a lani je u Narodnim novinama zaposlena vaša djevojka. Malo je ljudi koji vjeruje u slučajnosti, da li ste vi imali prste u tom dvostrukom zapošljavanju?

Moja djevojka se u Narodnim novinama zaposlila nakon javnog natječaja, a ja svojoj djevojci ne mogu zabraniti da se javlja na natječaje. Ona je grafičke struke, javila se na natječaj i prošla je. Ja tada nisam ni poznao gospodina Silu niti bilo koga u upravi Narodnih novina i nikome nisam naložio da zaposli moju djevojku.

:: Znači, vi ne poznajete gospodina Silu?

Ne, upoznao sam ga naknadno kroz neke druge poslove koje smo imali. Prije jedno pola godine sam ga upoznao.

:: Dakle, upoznali ste ga malo prije nego što se njegova kćer ljetos zaposlila kod vas u APIS IT-u?

Spreman sam i na detektoru laži reći da ja nisam imao pojma da njegova kćerka radi u APIS IT-u, koliko znam ona se preziva Lokas. Gospodina Silu sam upoznao prije nego se ona zaposlila u APIS IT-u, ali Sila me nikad nije nazvao zbog svoje kćeri niti sam mu ja vraćao nekakvu uslugu. Kod nas se sve radi preko otvorenog natječaja na koji se i ona javila. Ja se ne bavim analizom tko se sve javio na natječaj za posao u APIS IT-u.

:: Priznajte da biste i Vi da ste s ove strane stola propitkivali ovu koincidenciju i postavljali ista pitanja.

Slažem se da to nekome može izgledati kao vraćanje usluge, ali ja sam spreman izaći na detektor laži i reći da ja gospođu Lokas nisam znao dok nije došla u APIS IT i da me gospodin Sila nije zamolio za uslugu.

:: Je li točno da je bivša šefica računovodstva, inače predstavnica radnika u Nadzornom odboru APIS IT-a, dobila otkaz nakon što je počela postavljati pitanja o "peglanju" službenih kartica?

U lipnju smo dobili prvu anonimnu prijavu u kojoj su se naši dobavljači žalili da ih zaposlenici APIS IT-a zapravo vrše pritisak, da od njih traže stvari koje nisu vezane uz poslovanje APIS IT-a. Bez konkretnih imena mi nismo mogli ništa poduzeti osim upozoriti zaposlenike kako se to nipošto ne smije činiti. Nakon nekog vremena došla je i druga anonimna prijava u kojoj su bili priloženi mailovi koje je zaposlenica, sa službenog maila i potpisom šefice financijske operative slala dobavljačima i tražila donaciju. Zbog toga nam je od strane pravnika i predloženo da razmotrimo podizanje kaznene prijave. Znači, ona je tražila donacije za sindikat od tvrtke koja je naš poslovni partner. Mi smo tražili od nje očitovanje o tome je li to učinila ili nije, a ona se očitovala na način da nam nije rekla: "Nisam to počinila", nije je opovrgnula mailove, samo nam je rekla da će tražiti zaštitu sindikata. Mi smo u neformalnim kontaktima s dobavljačima doznali kako je bilo više takvih slučajeva. Pokrenut je postupak otkazivanja ugovora o radu. Ovakve molbe prema poslovnim partnerima ne mogu i neću dopustiti! I još nešto, priča se da je ona žrtva mobbinga. Ma kakvog mobbinga? Pa gdje je prijava, nikad nije prijavljen mobbing. Mi tražimo da se ovaj slučaj riješi sudski – ili je ta gospođa u pravu i ovaj tip donacija nije razlog za raskid ugovora temeljem kršenja pravilnika o radu, ili nije u pravu i ovo zaslužuje raskid ugovora, trećega nema! Ovo je spor koji treba odlučiti sud. Netko to želi rješavati mimo institucija kroz medije.

:: Je li točno kako je sve krenulo nakon što se ona raspitivala o "peglanju" službenih kartica tvrtke?

To pitanje nikada, koliko znam, nije bilo raspravljano na Nadzornom odboru, niti je to pitanje ikad u firmi službeno postavljeno. A što se "peglanja" službenih kartica tiče, trošak moje kartice ove godine bio je oko 25 tisuća kuna. Par tisuća kuna za gorivo, oko sedam tisuća kuna reprezentacija u devet mjeseci, a ostalo je trošak boravka i hotela na konferencijama ili poslovnim putevima. Službenu karticu imam samo ja i još dvoje članova uprave.

:: Bili ste s premijerom Zoranom Milanovićem na američkoj turneji u posjetu pet giganta u IT svijetu. Kakvi su opći dojmovi, i da li je realno očekivati da će danas-sutra ta turneja donijeti kakvu veliku američku investiciju ili veliki zajednički posao sa našim tvrtkama ili u suradnji sa državnim institucijama i državnim tvrtkama?

Ja sam IT-jevac i ideja da premijer vidi što se novoga događa u industriji koju smo napokon proglasili od strateškog interesa, da razgovara sa ljudima koji vode pet vodećih IT kompanija je odlična. Stvari se sasvim sigurno neće promijeniti preko noći, ali je dobro da je premijer čuo koje su prepreke ulaganjima u Hrvatsku, ali i koje su naše prilike u tom businessu. Većina regionalnih menadžera tih kompanija za ovaj dio Europe redom su Slovaci, Mađari... koji onda, normalno, ulaganja vuku prema svojim zemljama. Mislim da je bilo važno njih na neki način "preskočiti" i pričati direktno sa vodećim ljudima tih kompanija. Premijer Zoran Milanović je Hrvatsku odlično prezentirao, a oni su to vrlo dobro primili jer su shvatili da Hrvatska misli ozbiljno kada je riječ o razvoju IT poslova u Hrvatskoj.

:: Jesmo li ih ičim konkretno zainteresirali?

Bilo je interesa za projekt e-zdravstvo, jedna tvrtka je iskazala interes da taj projekt dalje razvija i da onda u suradnji s Hrvatskom taj projekt prodaje na drugim tržištima. Zainteresirali su se i za još neke projekte, za projekte koje je razvio APIS IT. Nama je bitno partnerstvo s globalnim kompanijama jer njihova mreža nama omogućava lakšu prodaju naših proizvoda. Recimo, fiskalizacija ih je jako zanimala, i nekoliko tvrtki je pokazalo interes da preprodaju naš proizvod po svijetu, a njihov je interes u tome što bi oni zajedno s našim proizvodom vezano prodavali i svoje proizvode.

:: APIS IT je potpisao Sporazum o suradnji s IBM-om. O čemu se točno radi?

To je prvi korak na putu da se neki naš proizvod uvrsti u njihovu ponudu. Naš cilj je da to postignemo s IBM-om, Oracleom i HP-om. Da oni to uvrste u svoju ponudu i kažu: "OK. Ovo je proizvod koji vam nudimo u suradnji sa hrvatskom firmom koja se zove Apis". Osim fiskalizacije, u SAD-u se pričalo i o našem projektu e-Građani, zatim i naša rješenja koja radimo za Carinu. 

>> Udvostručio se broj IT tvrtki s više od 200 zaposlenih, najviše radnika ima državni APIS IT