Troškovi izgubljenog spora protiv MOL-a 4,5 milijuna kn

Švicarski Savezni vrhovni sud odbio je u četvrtak zahtjev Hrvatske za poništenje odluke arbitraže u Ženevi protiv Mađarskog MOL-a. Odluka švicarskog suda bila je očekivana jer su u trenutku upućivanja žalbe stručnjaci za međunarodno trgovačko pravo upozoravali da je poništenje presude nemoguće budući da su uvjeti za to vrlo strogi, a švicarski ih sudovi tumače posebno restriktivno.

Vlada se na ta upozorenja oglušila, a u priopćenju kojim je reagirala na odluku švicarskog suda navodi kako se sud nije upuštao u ocjenu biti zahtjeva Hrvatske, nego na dijelove ugovora s MOL-om za koje je Hrvatska u arbitraži zahtijevala poništenje, smatrajući da su rezultat korupcije.

Sumnje u korupciju

Odlukom švicarskog suda iscrpljena je i zadnja pravna mogućnost Hrvatske za poništenje arbitražne odluke iz Ženeve, što u priopćenju konstatira i Vlada.

– Sada kada je švicarski Savezni vrhovni sud odbio poništiti tu odluku Arbitražnog suda, ona se provodi kroz održavanje postojećeg stanja u korporativnom upravljanju najvećom hrvatskom naftnom kompanijom Inom – navode u priopćenju, što bi značilo da se odluka provodi već time što upravljačka prava MOL-a u Ini nisu mijenjana unatoč sumnjama u korupciju. Ipak, Hrvatska će uz to morati platiti i troškove izgubljenog postupka za poništenje, a oni, kako je u odluci naveo Švicarski sud, iznose 450.000 švicarskih franaka, bez troška hrvatskih odvjetnika.

Na taj iznos, dakle, treba dodati još oko 250.000 franaka za odvjetnike, uz pretpostavku da koštaju približno koliko i mađarski, pa se iznos penje na 700.000 franaka ili oko 4,5 milijuna kuna. Uz taj iznos, porezni obveznici MOL-u će na ime izgubljene arbitraže platiti još oko 30 milijuna dolara. U sporu oko ugovora koje je Vlada Ive Sanadera potpisala 2009.

Hrvatska još očekuje odluku arbitraže koju je MOL pokrenuo u Washingtonu, u kojem hrvatsku stranu tuži za nepoštovanje ugovora o izdvajanju plinskoga poslovanja. Gubitak tog spora koštao bi nas najmanje milijardu i pol kuna, pa se postavlja pitanje odgovornosti Milanovićeve Vlade koja je u siječnju 2014. krenula u arbitražu, kao i svih koji su zbog prijedloga da se s mađarskom stranom dogovorimo o obostranom odustajanju od postupaka kritizirali Tomislava Karamarka, koji je zbog toga bio prisiljen napustiti Vladu s Mostom.

Sud nije gledao pravu bit

Odluka švicarskog suda nije iznenadila čelnika Mosta Božu Petrova.

– Sud je presuđivao po formalnom sadržaju, ne gledajući pravu bit spora, nije gledao je li se mitom i korupcijom dobio nemoralni ugovor. Barem jedna sličnost s hrvatskim sudom. Jedni i drugi gledaju neku drugu bit, a ne onu pravu – kazao je Petrov. SDP-ovac Branko Grčić presudu vidi kao još jedan neuspjeh ove Vlade.

– Taj neuspjeh će nas stajati nešto novca i to govori da određenu pažnju treba posvetiti i rješavanju problema Ine – kaže Grčić. Ivan Šuker (HDZ) ističe kako bi htio “čuti komentar onih koji su prije godinu dana uvjeravali javnost da sjajno stojimo na arbitraži, ali i onih koji su je pokrenuli”