Osmogodišnjak iz Zagreba prije desetak dana postao je svjetski prvak mentalne aritmetike, s Međunarodne matematičke olimpijade u Japanu hrvatski srednjoškolci vratili su se s četiri bronce, tri medalje osvojili su naši učenici na Europskoj fizičkoj olimpijadi u Hanoveru, dvije na Međunarodnoj biološkoj...
Skupina mladih znanstvenika s Instituta Ruđer Bošković predvođeni dr. Ivom Tolić publicirali su u časopisu Nature Communications rad o nastanku diobenog vretena važan za razumijevanje diobe stanica i pogrešaka koje se mogu dogoditi tijekom diobe i dovesti do razvoja tumora i razvojnih poremećaja. S više od 200 radova indeksiranih u relevantnim bazama podataka, među najcitiranijim svjetskim znanstvenicima u kategoriji do 40 godina ove se godine našla dr. sc. Ivana Mikolašević, v. d. predstojnika Klinike za radioterapiju i onkologiju KBC-a Rijeka, Marin Soljačić sa svojom je ekipom s Harvarda i Izraelskog instituta za tehnologiju otkrio metodu koja omogućuje snažnije interakcije između fotona i elektrona, a Pavlo Orepić s timom u Švicarskoj napravio iskorak u razumijevanju procesa nastanka glasova u glavi kod pacijenata koji haluciniraju o čemu je pisao New York Times...
Sve su ovo samo neki od uspjeha hrvatskih mladih znanstvenika te onih koji će to tek postati i to samo u prvih sedam mjeseci 2023. Pozamašan je to popis, usporediv s trofejima hrvatskih sportaša. Njihovi novoobjavljeni radovi, međutim, ma koliko revolucionarni bili, nerijetko postaju većini javnosti nezanimljiva vijest.
VEZANI ČLANCI:
Nije to samo problem Hrvatske. Astrofizičar Carl Sagan prije četrdesetak godina proročki je ustvrdio kako “živimo u društvu koje je izuzetno ovisno o znanosti i tehnologiji, no gdje gotovo nitko nema minimalno razumijevanje znanosti i tehnologije”. Globalno gledajući, jaz između vrhunskih znanstvenih dostignuća i razumijevanja javnosti još uvijek je teško premostiv. Dio odgovornosti je i na samim znanstvenicima koji teško pronalaze vrijeme, način i rječnik kojima bi svoja dostignuća približili laicima. Svijetu koji se toliko ubrzano mijenja da se u njemu sve teže snalazimo stoga su potrebni popularizatori poput Carla Sagana, no svatko od nas može raditi na tome da naša znanost bude više cijenjena. Uspjesi hrvatskih školaraca na olimpijadama iz prirodnih predmeta dokazuju kako su generacije koje tek dolaze shvatile tu važnost pa od njih možemo učiti i mi nešto stariji. S obzirom na njihove rezultate, budućnost hrvatske znanosti ipak je u dobrim rukama, jer, kako kaže Sagan, uvijek, baš uvijek negdje, nešto nevjerojatno čeka da bude otkriveno.
VIDEO: Radonić: Hrvatska bi već iduće godine trebala u svemir poslati svoj prvi satelit