DEN HAAG, MOSTAR - Stjepan Kljujić, nekadašnji predsjednik HDZ-a BiH i član Predsjedništva BiH od studenoga 1990. do studenoga 1992., ponovno je svjedočio u svojstvu svjedoka optužbe u predmetu Prlić i ostali. Ipak, prema onome što se događalo pred sudskim vijećem Haaškog suda, Kljujić je svjedočenjem više pomogao šestorici Hrvata nego tužiteljstvu. Najzanimljiviji dio za unakrsnog ispitivanja dogodio se tijekom podnošenja jednog od dokaza obrane koje je podastro optuženi general Slobodan Praljak.
Odluke o formiranju jedinica Teritorijalne obrane od 27. svibnja 1992. potpisao je tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH i ovjerio državnim žigom.
- Ne sjećam se tog dokumenta, a izuzevši to, sva su imena jednonacionalna izuzme li se Mate Šarlija, što je pseudonim jer i on ima izvorno ime - Nijaz Batlak, osim ako se netko nije osjećao kao Hrvat - odgovorio je Kljujić.
Potvrdio je da o tom nikada nije bilo razgovora na sjednici Predsjedništva. Svjedok optužbe također je naglasio kako je riječ o dvoličnoj politici koju je vodio Izetbegović i za koju je, kako je kazao, iskorištavao svoja ovlaštenja kako mu je odgovaralo.
- Taj dokument nije stvaran, on je napisan odmah nakon dobivanja nezavisnosti. BiH je tada imala TO pod zapovjedništvom ministra obrane. To je Izetbegovićev privatni dokument. Ne može predsjedajući Predsjedništva imenovati niže vojne pozicije jer to radi zapovjednik TO-a - svjedočio je Kljujić. Na taj dio unakrsnog ispitivanja oštar prigovor uložio je tužitelj Kenneth Scott ističući kako je "cijelo popodne provedeno u raspravljanju o nebitnim stvarima" te da mu nije jasno zašto generali Praljak i Petković inzistiraju na navedenom dokumentu. Pravdajući relevantnost dokumenata, Praljak je podsjetio kako je temelj optužnice šestorice Hrvata, Jadranka Prlića, Milivoja Petkovića, Slobodana Praljka, Brune Stojića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića, udruženi zločinački pothvat koji se temelji na premisama da su hrvatsko vodstvo i šestorica optuženih 1992., 1993. i 1994. radili isključivo na izdvajanju dijela BiH.
- Optužnica se temelji na tome da smo separatisti, da su naša misao, promatranje rata i sudbine hrvatskog naroda uzrokovali sva ona zla i zločine. Pokazivanje takvih dokumenata izaziva u tužitelja zabrinutost jer ništa od temelja optužnice koja se ovdje hoće nametnuti ne može s takvim dokumentima proći - pojasnio je optuženi general Praljak.