'Rusi u Ukrajini rade isto što i Srbi u Krajini 1990.'

Samo nekoliko sati nakon isteka ultimatuma o povlačenju koji je Kijev postavio proruskim pobunjenicima na istoku zemlje, njihove paravojne postrojbe ne da se nisu povukle iz zauzetih vladinih zgrada, već su napale i zauzele i nekoliko vladinih položaja u gradu Horlivki na istoku zemlje.

Jedna bitna razlika

Naoružane postrojbe odjevene u uniforme bez oznaka pripadnosti zauzele su policijsku postaju, a policajce razoružale i izbacile na ulicu. Istodobno, privremeni ukrajinski predsjednik Turčinov najavio je da se zemlja priprema za protuterorističku akciju kojom će na istoku zemlje ponovno biti uveden pravni poredak. Situacija je sve teža, a fitilj na ukrajinskom buretu baruta sve brže dogorijeva.

– Vlasti u Kijevu za sada oklijevaju s nasilnim suzbijanjem zauzimanja policijskih objekata i državnih zgrada. Njihovim preuzimanjem paravojne su postrojbe došle do određene količine vatrenog oružja, pa i kada ne bi bilo pomoći iz Rusije mala je vjerojatnost da bi se takvi incidenti mogli okončati mirno – kaže vojni analitičar portala obris.org, Igor Tabak.

Situacija u Ukrajini danas svaki dan sve više podsjeća na situaciju u Hrvatskoj tijekom jeseni 1990. Paravojne postrojbe uz prikrivenu pomoć svoje matične zemlje sve češće zauzimaju policijske postaje i uvode paralelne strukture vlasti. Ipak, postoji jedna bitna razlika.

– Prije Domovinskog rata Srbi na području tzv. SAO Krajine nisu bili manjina, a nasilni i proruski orijentirani Rusi na istoku Ukrajine ipak jesu. Naime, do sada nismo vidjeli stvarne masovne skupove neposredne podrške tim okupatorima. Ta činjenica ostavlja mogućnost da je glavnina stanovništva bar donekle neutralna, ili barem ne izravno suglasna s raspisivanjem referenduma u stilu Krima, što traže paravojne postrojbe – kaže Tabak.

U cijeloj toj situaciji veliko je pitanje kako bi se prema eventualnoj ukrajinskoj akciji povratka kontrole nad istokom zemlje ponijela Moskva. Na granici s Ukrajinom Rusija je nagomilala velike vojne postrojbe, zveckanje oružjem glasnije je nego ikada. Ipak, pitanje je bi li se Rusija odlučila za otvorenu vojnu akciju.

Testirali nuklearnu raketu

Prije svega, na području istočne Ukrajine sada ima dovoljno proruski orijentiranih paravojnih postrojba koje same “odrađuju posao”. Drugo, izgubila bi argument da je na djelu podizanje naroda koje “licemjerni zapad” mora prihvatiti na isti način kao što je prihvatio svrgavanje Janukoviča prije nekoliko mjeseci. Ipak, Kijev nije siguran u reakciju Moskve.

– Teško je reći što će se dogoditi i što će Kijev učiniti. Postoje teorije da će poslati na istok desne radikale. Ako se sukobe s proruski orijentiranima i pobijede, Kijev je dobio, ako izgube, vlasti u glavnom gradu to uvijek mogu predstaviti kao da su radikali djelovali na svoju ruku, bez suglasnosti središnje vlasti – kaže Tabak. Kako god bilo, Kijev igra oprezno. Jer dok bi se s proruskim paravojnim formacijama mogao uspješno sukobiti, otvoreni sraz s ruskom vojskom gotovo neizbježno znači gubitak teritorija. Istovremeno, Njemačka tvrdi da je Rusija spremna tenkovima prijeći ukrajinsku granicu, dok je Rusija testirala novu nuklearnu raketu.