Dok mnogi zbog epidemije koronavirusa ovih dana rade od doma, ako su među onim sretnicima koji nisu ostali bez posla, u HEP-ovim elektranama (hidroelektrane, termoelektranama i termoelektrane-toplane) velika većina zaposlenika i dalje dolazi svaki dan na svoja radna mjesta jer njihove poslove nije moguće odrađivati od kuće. Unatoč pandemiji koronvariusa zbog čega je gotovo jedno vrijeme bilo sve stalo, opskrba energentima pa tako i električnom energijom nikad nije došla u pitanje, a to su potvrdili nedavno ministri energetike članica EU na videokonferenciji koju je organizirao hrvatski ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić. A u najvećem dijelu Zagreba struje nije nestalo ni zbog jakog potresa.
A kako izgleda radni dan u doba koronavirusa u Elektrani – toplani (EL-TO) Zagreb ispričao nam je njen voditelj Službe za proizvodnju Josip Mišura i to s naglaskom na onaj dan kad je Zagreb pogodio i snažan razorni potres. Mišura podsjeća kako taj HEP-ov pogon na zagrebačkoj Trešnjevci kao kogeneracijsko postrojenje proizvodi električnu energiju te toplinsku energiju i tehnološku paru za građanstvo i industriju na zapadnom dijela grada Zagreba.
Sva komunikacija putem telefona
- Smjensko osoblje radi u ciklusima po 12 sati. Strogo slijedimo upute i preporuke Nacionalnog kriznog stožera i Tima za krizni menadžment HEP-a d.d., provodimo dezinfekciju upravljačkih prostorija, radnike smo rasporedili na način da se poštuje minimalna udaljenost, svima su na raspolaganju zaštitne maske, jednokratne rukavice te sredstva za dezinfekciju. Sva interakcija i komunikacija se u najvećoj mjeri obavlja i provodi telefonskim putem – objašnjava Mišura. A jedan od najstresnijih dana svih zaposlenika EL-TO Zagreb, kaže Mišura, bio je 22. ožujka kad je Zagreb pogodio snažan potres zbog čega je i Elektrana-toplana na Trešnjevci ispala iz pogona.
- Oko 06:24 ostali smo bez napajanja električnom energijom što je rezultiralo ispadom svih angažiranih proizvodnih jedinica i pomoćnih postrojenja prisjeća se Mišura. Osoblje Elektrane-toplane, nastavlja, stoga je moralo najprije provjeriti nekoliko stotina uključenih alarma i signala te obići cjelokupno postrojenje Elektrane-toplane kao bi se i fizički uvjerili da postrojenje nije pretrpjelo materijalnu štetu.
- Kad smo se uvjerili da u pogonu nema značajnih oštećenja krenuli smo u oporavak sustava, priča Mišura. U tom trenutku primarno je bilo uspostaviti opskrbu tehnološkom parom bolnicama sv. Duh, Klinike za dječje bolesti, KBC Sestara milosrdnica, Klinike za tumore, Plive i ostalih potrošača pare. Paralelno s ovim aktivnostima radilo se na uspostavi isporuke toplinske energije, odnosno grijanja za građane zapadnog dijela grada Zagreba. Istodobno došlo je do oštećenja u dijelu vrelovodne mreže u zapadnom dijelu grada Zagreba. Zajedničkim djelovanjem radnika HEP Toplinarstva i pogona EL-TO Zagreb uspjeli smo stabilizirati sustav te uspostaviti tehničke preduvjete za početak složenog tehnološkog procesa proizvodnje toplinske energije. Već prije podneva uspjeli smo pokrenuti isporuku tehnološke pare i toplinske energije.
Nužno da budu "hladne glave"
- Svaki ispad pogona stres je i za radnike i za samo postrojenje, a da ne govorimo o tome kada se to dogodi u vrijeme epidemije koronavirusa i za razornog potresa. Elektrana-toplana radi cijelu godinu uz izuzetak 2-3 dana ljeti kada imamo obustavu pogona zbog remonta postrojenja. Naši ljudi jednostavno moraju raditi. Svi smjenski radnici uspješno su savladali izazov u kojem je s jedne strane strah za obitelj, a s druge nužnost da ''hladne glave'' čim prije, na siguran način uspostavimo proizvodni proces kako bi naši građani, bolnice i industrija u što manjoj mjeri osjetili gubitak energije pri ispadu pogona– kaže Mišura
Druga HEP-ova toplana, TE-TO Zagreb, s kapacitetom od 440 MW električne energije i 750 MW toplinske energije najveća je hrvatska termoelektrana. Za proizvodnju električne i toplinske energije koristi prirodni plin te osigurava grijanje i toplu vodu za više od 200 tisuća stanovnika južnog i istočnog dijela grada.
Rad u šest smjena
Goran Sadaić, zamjenik voditelja Službe za proizvodnju u Termoelektrani-toplani (TE-TO) Zagreb objašnjava da su u tom pogonu zbog koronavirusa podijelili radnike u 6 smjena tako da se dvije grupe po 3 smjene rotiraju svakih 15 dana. Smjene traju od 7 do 19 sati i od 19 do 7 sati, a između svake smjene radnici imaju odmor od 24 sata. Ukupno na posao u TE TO dolazi oko 120 ljudi (uključujući i smjene koje se rotiraju), a 60-ak preostalog osoblja radi od kuće.
- U svakoj smjeni je između 18 i 20 zaposlenika, a njihov rad smo organizirali tako da imaju što manje međusobnog doticaja, odnosno da se poštuje minimalni razmak i da ih što manje boravi u isto vrijeme u istom prostoru. Prostori u kojima borave radnici se redovito dezinficiraju, a svim zaposlenicima podijeljene su zaštitne maske, rukavice i sredstva za dezinfekciju – objašnjava Sadaić koji na posao svaki dan putuje iz Konjščine. Kaže da sastanke u TE TO obavljaju putem telekonferencija.
- Proizvodnja električne energije, pare i toplinske energije je stabilna i sigurna, a tako je i bilo i za vrijeme zadnjeg potresa koji je pogodio grad Zagreb. Iako smo imali ispad parne turbine na jednom našem bloku brzom intervencijom našeg smjenskog osoblja ona je ponovno vraćena u pogon. Tako da smo za vrijeme ove nepogode osigurali kontinuiranu opskrbu naših potrošača električnom energijom, ogrjevnom toplinom i tehnološkom parom koja je posebno važna jer njome između ostalog opskrbljujemo i bolnicu Rebro. Također posebna pažnja posvećena je zaštiti smjenskog osoblja koje upravlja radom Termoelektrane-toplane jer ljude koji su obučeni za rad u ovakvim energetskim postrojenjima je gotovo nemoguće zamijeniti i zato u ovo vrijeme moramo učiniti sve što je moguće da se netko od njih ne razboli. Stoga smo i sve osobne kontakte s njima sveli na minimum, a većinu stvari rješavamo pomoću telefona ili elektroničkom poštom - objašnjava Sadaić.
Energetičari - Heroji o kojima je vrlo malo piše...