EKSKLUZIVNO

Tajne bilješke diplomata - Bonn: Srbi su agresori, morate priznati Hrvate

Foto: Naslovnica
Naslovnica 15.1.
Foto: Vecernji.hr
Lobiranje Njemačke
Foto: Vecernji.hr
Lobiranje Njemačke
Foto: Vecernji.hr
Lobiranje Njemačke
Foto: Vecernji.hr
Lobiranje Njemačke
Foto: Vecernji.hr
Lobiranje Njemačke
Foto: Vecernji.hr
Lobiranje Njemačke
Foto: Vecernji.hr
Belgijanci brifiraju
Foto: Vecernji.hr
Belgijanci brifiraju
Foto: Vecernji.hr
Belgijanci brifiraju
Foto: Vecernji.hr
Depeša o Nizozemskoj
Foto: Vecernji.hr
Lobiranje Nizozemaca
Foto: Vecernji.hr
Belgijanci brifiraju
Foto: Vecernji.hr
Belgijanci brifiraju
Foto: Vecernji.hr
Belgijanci brifiraju
Foto: Vecernji.hr
Belgijanci brifiraju
Foto: Vecernji.hr
Belgijanci brifiraju
Foto: Vecernji.hr
Depeša o Austriji
Foto: Vecernji.hr
Depeša o Austriji
15.01.2017.
u 00:10
Na temelju deklasificiranih diplomatskih bilješki, otkrivamo detalje diplomatske bitke za priznanje Hrvatske koja se vodila daleko od očiju javnosti.
Pogledaj originalni članak

Bila je srijeda, 27. studeni 1991., tjedan nakon pada Vukovara, a američki veleposlanik u Njemačkoj Robert M. Kimmitt točno u podne sjedio je u Bonnu s Michaelom Libalom, njemačkim diplomatom koji je u ministarstvu vanjskih poslova vodio desk za Jugoslaviju. Ono što Nijemac govori Amerikancu, a što je zabilježeno u dosad javno nepoznatoj diplomatskoj bilješci koju je pronašao Večernji list, dočarava koliko su Nijemci snažno lobirali za međunarodno priznanje Hrvatske i Slovenije unatoč otporu nekih važnih zemalja unutar tadašnje Europske zajednice, pa i unatoč lobiranju SAD-a da uspori to priznanje.

Samo sat-dva nakon povjerljiva sastanka s njemačkim diplomatom, najupućenijim u to pitanje, Amerikanci, ali i cijeli svijet, mogli su čuti njemačkog kancelara kako javno pred svojim parlamentom, Bundestagom, govori da će SR Njemačka priznati Sloveniju i Hrvatsku prije Božića, čak i ako njezini europski partneri ne pristanu da svi zajedno to učine. Nije, dakle, velika tajnovita novost kad njemački diplomat na sastanku govori američkom kolegi da će Njemačka intenzivno raditi na tome da sve zemlje EZ-a priznaju Hrvatsku i Sloveniju, no da je spremna djelovati i bez takvog konsenzusa EZ-a, povlačeći sa sobom “koliko god država može sakupiti”. Ali vrijednost diplomatske bilješke tog sastanka, pa i iz ove perspektive četvrt stoljeća nakon međunarodnog priznanja Hrvatske, jest u tome što dočarava koliko je duboka bila ta njemačka podrška priznanju.

Cijeli tekst pročitajte u izdanju Večernjeg lista od nedjelje

Neke od ostalih tema iz specijalnog priloga 25 godina priznanja Hrvatske:

- Uvjet priznanja: Mirovni plan i deblokada JNA

- Ivo Lučić: Bitka za punu neovisnost van balkanskih asocijacija još nije gotova

- Davorin Rudolf: Bush je svakog tjedna pitao "o čemu se tu radi"?

- Nino Raspudić: Otkud više Juga?

- Božo Skoko: Borba protiv velikosrpske propagande traje i danas

- Rušenje helikoptera s promatračima EZ-a ubrzalo je priznanje

- Hrvatska prije četvrt stoljeća i danas: U 25 godina udvostručen broj diploma

Depeša o Njemačkoj

Foto: Vecernji.hr

Foto: Vecernji.hr

Foto: Vecernji.hr

Foto: Vecernji.hr

Foto: Vecernji.hr

Foto: Vecernji.hr

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 39

ĆA
ćaćaća
22:22 14.01.2017.

to da je srbija agresor ne zna samo još srbija i sdp hrvatske te njihove "nevladine organizacije"...

DU
Deleted user
21:44 14.01.2017.

Živjela Hrvatska!

Avatar Danko - SLOBO danko
Danko - SLOBO danko
22:44 14.01.2017.

puno više mi se sviđala ondašnja njemačka sa pok. gos. H.D.Gencherom od ove merkeline zato njoj nećemo nazvat nijednu uulicu