Tajne službe dosad su provjeravale čak 8000 dužnosnika

Zamjenici i pomoćnici ministara neće se još dugo ubrajati u krug osoba kojima će tajne službe prekopavati po životima samo zato što su preuzeli funkciju u izvršnoj vlasti. Vlada, naime, priprema izmjene Zakona o sigurnosnim provjerama, i Zakona o tajnosti podataka kako bi se suzio krug osoba kojima je preuzimanje funkcije uvjetovano pristankom da im tajne službe prekopaju biografiju.

Zakon o sigurnosnim provjerama, kaže prof. Vlatko Cvrtila, stručnjak za ta pitanja i savjetnik bivšeg predsjednika države, čak i nije toliki problem. U tome Zakonu ima manjkavosti koje bi trebalo ispraviti, no veći je problem u Zakonu o tajnosti podataka. On nalaže da svaka osoba koja dolazi u doticaj s dokumentima koji imaju neku od oznaka tajnosti mora dobiti NATO certifikat.

NATO certifikati

Dobivanje NATO certifikata pak podrazumijeva sigurnosne provjere.

– Do sada je izdano čak 8000 NATO certifikata, što znači da je 8000 ljudi prošlo kroz sigurnosne provjere – kaže Cvrtila dodajući da toliki angažman obavještajnog sustava i provjeravanje tolikog broja ljudi nije opravdano.

– U demokratskim društvima izbjegava se da službe provjeravaju dužnosnike koji nisu u kontaktu s klasificiranim dokumentima – kaže Cvrtila upozoravajući da je naše zakonodavstvo, a potom i praksa, otišlo u suprotnom smjeru.

Sam Zakon o sigurnosnim provjerama predviđa tri stupnja provjere, a oni pak ovise o stupnju tajnosti podataka s kojima će provjeravana osoba dolaziti u kontakt.

Osoba koja je podvrgnuta sigurnosnim provjerama mora na to dati pismeni pristanak, a prije nego što se tajne službe njome počnu baviti treba popuniti upitnik. O odgovorima ovisi čime će se službe baviti.

Tko je ugroza iz blizine

Kao jednu od lošijih odredbi Zakona o sigurnosnim provjerama Cvrtila ističe nedefiniranost kruga osoba koje žive u blizini štićene osobe (predsjednika, premijera, predsjednika Sabora... a koje tajne službe trebaju provjeriti zbog potencijalne ugroze.