Pokusni kunić

Tajvanski otok želi postati demilitarizirana zona. Je li to recept za mirno ujedinjenje s Kinom?

Foto: Ann Wang/REUTERS
Taiwan President Tsai Ing-wen poses for a photo at an exhibition on late Japanese prime minister Shinzo Abe in Taipei
Foto: Carlos Garcia Rawlins/REUTERS
Taiwan's Foreign Minister Joseph Wu arrives to a news conference in Taipei
Foto: Ann Wang/REUTERS
Protester who is against former Taiwan President Ma Ying-jeou's visit to China being pushed out of the airport by police, in Taoyuan
29.03.2023.
u 11:07
Iako Kinmen zbog svoje blizine Kini ne odražava tajvansku politiku u cjelini, Kina bi mogla iskoristiti svoju ekonomsku moć da unaprijedi dugogodišnju kampanju za pridobivanje dijelova tajvanskog društva
Pogledaj originalni članak

Otočić kojim upravlja Tajvan, a koji se nalazi nekoliko kilometara od kineskog kopna, podnio je zahtjev da postane demilitarizirana zona. Može li to biti recept za “mirno ujedinjenje” Tajvana i Kine, kako se nada Peking? Kineski grad Xiamen udaljen je samo šest kilometara od glavnog otoka Kinmena, odnosno toliko je blizu da je tajvanski vojnik ovog mjeseca uspio doplivati do Kine, a Taipei je udaljen 204 milje. Kina, sa 60 puta brojnijom populacijom od Tajvana, predstavlja puno unosnije tržište.

Prošlomjesečni prijedlog političara iz Kinmena o “demilitariziranoj zoni” naišao je na mješavinu šutnje i sumnjičavosti tajvanske vladajuće Demokratske progresivne stranke, koja je oprezna prema kineskom utjecaju na udaljene otoke, piše The Washington Post.

Međutim, kineski mediji pod kontrolom države prihvatili su tu ideju kao dokaz napretka prema željenom “rješenju tajvanskog pitanja” Komunističke partije, koje podrazumijeva da se 23 milijuna ljudi samoupravne otočne demokracije podvrgne njezinoj vladavini bez borbe. Može li Kinmen, pita se jedan državni list, postati pokusni kunić mirnog ujedinjenja koje tek treba ostvariti? Iako Kinmen zbog svoje blizine Kini ne odražava tajvansku politiku u cjelini, Kina bi mogla iskoristiti svoju ekonomsku moć da unaprijedi dugogodišnju kampanju za pridobivanje dijelova tajvanskog društva.

Očekuje se da će kampanja postati žešća uoči tajvanskih predsjedničkih izbora u siječnju, kada će oporbeni Kuomintang pokušati svrgnuti DPP, a mogla bi se intenzivirati nakon što tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen ovog tjedna posjeti SAD. Peking se protivi bilo kakvoj interakciji između visokih tajvanskih i američkih dužnosnika i mogao bi odgovoriti novim zveckanjem oružjem. Iako je kineski predsjednik Xi Jinping usvojio oštriju nacionalističku retoriku o potrebi obrane kineskog suvereniteta, on nikada nije temeljito promijenio kineski prijedlog za Tajvan, na koji Kinezi žele primijeniti formulu “jedna država, dva sustava”, koja je već primijenjena pri preuzimanju Hong Konga. 

>> VIDEO Kineski predsjednik Xi i Putin jedan drugome 'tepali' : Dragi prijatelju...

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 6

Avatar bijeloanijebrašno
bijeloanijebrašno
11:43 29.03.2023.

Nešto kao sporazum Rusije i Kine. Ukrajinu demilitarizirali sa nuklearnim naoružanjem pa je onda napali.

Avatar Čepiga.
Čepiga.
11:14 29.03.2023.

Kineska republika Taiwan je jedna prava Kina. Kina na kopnu je okupirana komunistima.

Avatar Dars
Dars
11:32 29.03.2023.

Tzv NR Kina iliti komunistička tvorevina mora se prvo demokratizirati a onda se može ujediniti sa demokratskom Kinom tj Tajvanom.