'Takvo ponašanje će dovesti Makedoniju do ruba. Pa svaki je veliki rat počeo na Balkanu!'

Na dan kada su oči cijele Europe, pa i svijeta uprte u Makedoniju u kojoj je povijesni referendum o imenu jedno od trenutačno najvažnijih otvorenih pitanja na političkoj sceni, zbivanja u svojoj domovini sa zanimanjem i neizvjesnošću prati i oko milijun Makedonaca u dijaspori. Među njima su i oni koji žive u Hrvatskoj, a njihov se broj kreće oko četiri tisuće.

– Naravno da pratimo sve što se događa, pa Makedonija trenutačno sve zanima, kako neće nas koji smo podrijetlom odande. Međusobno komentiramo zbivanja, razgovaramo, iščekujemo rezultate… – govori Violeta Šterjova, rođena Makedonka koja već više od 40 godina živi u Zagrebu. U hrvatsku je metropolu došla sa suprugom, također Makedoncem koji je ovdje pronašao posao.

Video: Dalibor Urukalović/PIXSELL

Opasno ponašanje

Iako se međusobno druže i raspravljaju, Makedonci u Hrvatskoj objašnjavaju kako nemaju zajednički stav o referendumu. Bilo bi to, dodaju, nemoguće te su i oni, kao i cijela Makedonija, trenutačno poprilično podijeljeni. No iako svako ima svoje mišljenje, ovdje se svi međusobno uvažavaju i konstruktivno raspravljaju, dok im se čini kako u makedonskoj javnosti to baš i nije tako.

– Meni se ideja o promjeni imena nikako ne sviđa i oštro sam protiv toga. Ja sam rođena kao Makedonka i Makedonka ću i ostati, a oni neka mijenjaju što i kako hoće, ja to neću priznati – govori Violeta Šterjova te dodaje kako je srce boli kada vidi što svijet čini njezinoj domovini.

– Svi Makedonci su jako ogorčeni jer, umjesto da se političari bave razvojem zemlje i razgovaraju o privlačenju investitora, oni već desetljećima govore o tome kako će se zemlja zvati. Takvo će ponašanje dovesti Makedoniju do ruba i to je opasno. Pa svaki je veliki rat počeo na Balkanu… – zaključuje Šterjova te kaže kako baš zato smatra da referendum ne može dobro završiti bez obzira na to što bude izglasano. Dodaje i kako je više puta posjetila Makedoniju otkako je došla u Zagreb te smatra da se zemlja uvelike promijenila, i to većinom nabolje, no nikako da pitanje o promjeni imena prestane visiti u zraku i to zemlju jednostavno guši.

Problem imena zapravo leži u makedonsko-grčkom sukobu koji je počeo još 1991. godine nakon što se Makedonija odvojila od Jugoslavije. Iako je proglasila neovisnost pod imenom “Republika Makedonija“, njemu se odmah usprotivila Grčka jer je smatrala da ono implicira teritorijalne pretenzije na istoimenu sjevernu grčku pokrajinu. Zbog toga je Atena prvo onemogućila ulazak u Ujedinjene narode Republici Makedoniji koja je u članstvo ipak primljena pod privremenim imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija (FYROM). No spor je i dalje priječio ulazak u NATO i Europsku uniju, a tako je ostalo sve do danas. Zbog toga Goran Korov, Zagrepčanin koji vuče makedonsko podrijetlo po majci čiji su se roditelji prije nekoliko desetljeća doselili u Hrvatsku, smatra da je promjena imena neizbježna za razvoj države.

– Oni koji su svjesni kako funkcioniraju odnosi u međunarodnoj zajednici znaju da je ovaj referendum bio nužan i da do promjene imena jednostavno mora doći jer je Makedonija u nepovoljnom položaju još od osamostaljenja. Mislim da to znaju čak i oni političari u Makedoniji koji se inicijativi protive, no oni su na valu nezadovoljstva jednog dijela naroda odlučili prikupljati političke poene – govori ovaj 29-godišnji povjesničar koji zbog podrijetla često posjećuje Makedoniju te sa zanimanjem prati tamošnju političku situaciju.

– Ako promijeni ime, Makedonija će konačno moći ući u NATO i Europsku uniju, a bolji život koji to donosi glavni je argument onih koji su za promjenu. Mislim da to nisu samo pusta obećanja međunarodne zajednice, odnosno zapadnih čelnika jer je i njima u interesu da Makedoniju ne prepuste ruskom utjecaju – govori Korov koji smatra da je za konačni dogovor između Makedonije i Grčke bio ključan dolazak na vlast umjerenih vlada koje su u javnosti ostvarile atmosferu dijaloga iako to nije spriječilo prosvjede žestokih protivnika sporazuma i u jednoj i u drugoj državi.

Kako bi se pokazalo koliko je promjena imena važna za buduću poziciju Makedonije na međunarodnoj sceni, pokazuje i činjenica da je i samo referendumsko pitanje kojim se odlučuje hoće li se prihvatiti novo ime “Sjeverna Makedonija” formulirano tako da glasi: “Jeste li za ulazak u NATO i EU uz prihvaćanje sporazuma između Makedonije i Grčke?”. Analitičari pak izglasavanje protiv ili nedostatak kvoruma na referendumu izjednačavaju s daljnjom izolacijom Makedonije i nestabilnostima. Da bi referendum bio valjan, na njega mora izaći barem 50 posto birača, a u Veleposlanstvu Makedonije u Republici Hrvatskoj mogu glasati i oni koji ovdje žive.

– Dovoljno se prijaviti i svatko tko želi može glasati, ali po meni cijeli taj referendum nema smisla. Ma to je već sve unaprijed odlučeno, ako su veliki igrači odredili kako će se to pitanje riješiti, onda mali čovjek tu ništa ne može reći. Referendum je samo privid da narod o nečemu odlučuje, ništa više. Tako da će ga mnogi od nas bojkotirati, a koliko smo čuli, slično razmišljaju i drugi Makedonci koji žive u Europi, primjerice u Austriji i Švicarskoj – govori pak Makedonka sa zagrebačkom adresom Cvjetanka Šesta. Iako se u Hrvatsku nakon udaje za Hrvata doselila još 1966. godine, a ovdje je već dulje nego što je živjela u Makedoniji, kaže da joj je do njezine domovine i dalje jako stalo.

– Pa još i sad zaplačem kad razmišljam o Makedoniji i kad slušam makedonske pjesme, kako bi mi sve ovo bilo svejedno? Jako me boli kad čujem za što Grčka proziva Makedoniju, to nema smisla – zaključuje Cvjetanka Šesta.

Ohridski biser

Baš zbog ljubavi prema domovini Makedoncima u Hrvatskoj jako su važna udruženja koja ih okupljaju. Krovna udruga je Zajednica Makedonaca u Republici Hrvatskoj koja od 1991. djeluje kao etnička i nacionalna zajednica, a u njezinu je sastavu šest kulturnih društava iz Zagreba, Osijeka, Rijeke, Splita, Zadra i Pule. Najviše Makedonaca, čak četvrtina ukupnog broja, živi u metropoli, a okupljaju se u društvu “Ohridski biser“. Iako, kad je riječ o referendumu i trenutačnoj političkoj situaciji, svaki član ima svoje mišljenje, za sama udruženja svi ističu kako su strogo apolitična te preko njih ne izražavaju nikakav službeni stav.

– Tu su glavni pjesma i ples te naš folklor i narodne nošnje. Zato održavamo etnoradionice, imamo dramsku sekciju, učimo makedonski jezik, tiskamo svoj časopis... – poručuju te dodaju kako im je najvažnije družiti se, ali i očuvati makedonsku kulturu i baštinu koja je u Hrvatskoj jako dobro prihvaćena.

– Hrvati vole Makedoniju, a iako zemlje imaju puno sličnosti, dosta je i razlika. Ipak, najviše nas povezuje ajvar – šale se Makedonci pa dodaju kako je to jedini način da barem malo skrenu misli s referenduma koji danas kroji političku sudbinu njihove zemlje.

Pogledajte video: Ovo su stvari koje trebate znati o mirovinskoj reformi

Video: VLm 7 stvari koje trebate znati o mirovinskoj reformi