Talijanska recesija poziva na pojačan oprez

I službeno, Italija je potonula u recesiju, i to treći put u deset godina. Poput naše, ekonomija naših susjeda kao ni standard njezinih građana nije se nikad potpuno oporavila od velike financijske krize, a vladajući najavljuju da će se pad ekonomskih aktivnosti produbiti u 2019. godini. Istovremeno Nijemci u javnost izlaze s novom prognozom o kretanju gospodarstva po kojoj će se ekspanzija aktivnosti svesti na 1 posto, odnosno na upola manji rast nego što se očekivalo u listopadu.

Istina, riječ je o vrlo konzervativnoj prognozi, prije svega zbog straha od Brexita. Brojke je demantiraju jer u Njemačkoj očekuju rast uvoza i potražnje građana te rekordnu zaposlenost pa bi tako slab rast uskoro mogla demantirati i službena statistika. Obje ekonomije izuzetno su važne za Hrvatsku jer riječ je o važnim trgovinskim partnerima prema kojima imamo i velik izvoz. Dovoljno je reći da je Hrvatska od 61 milijardu kuna izvoza u Europsku uniju u te dvije zemlje plasirala čak 25 milijardi kuna robe i usluga. U našoj se izvoznoj statistici zasad usporavanje Njemačke s jedne strane i recesija u Italiji s druge strane još ne vidi pa na oba tržišta ostvarujemo dvoznamenkast rast, no valja biti na oprezu. Pokazatelji o kretanjima u Njemačkoj i Italiji trebali bi biti konkretno upozorenje za Hrvatsku, osobito u pogledu planiranja javnih financija.

I na globalnoj je razini primjetno usporavanje rasta pa je vrijeme za štednju i rezove, a ne za mahnito trošenje, još ako se u obzir uzmu i rizici uzrokovani domaćim prilikama. Jedna od većih prijetnji javnim financijama svakako su dugovi Uljanik grupe koja će proračun koštati najmanje 4,5 milijardi kuna, a izvjesno je da će se na te planirane troškove nakalemiti i dodatni u obliku kamata ili pak jamstava za još dva otkazana broda. Svaka kuna, a kamoli milijarda iz proračuna koja je otišla na Uljanik izbijena je džepova građana koji su mogli dobiti manje porezne obveze ili pak neku dotaciju države. Uz takve pritiske na proračun bilo kakav vanjski utjecaj mogao bi ozbiljno zaprijetiti ostvarivanju planova o 2,8 posto rasta, a time i stabilnosti ekonomije, pa valja otvoriti ‘četvere oči’.

Pogledajte video o tome kako će se u Hrvatskoj plaćati cestarina:

Pogledajte video o tome kako će se u Hrvatskoj plaćati cestarina