Talijanski liječnici na receptima ne smiju pisati ime lijeka

Liječnici na receptima moraju napisati samo sastojak lijeka, a ne ime njegova proizvođača. Talijanski Službeni list je u broju od 16. kolovoza objavio je zakon kojim se traži od liječnika da, tamo gdje je to moguće, pripisuju tzv. generičke lijekove. Do sada je zakonom iz 1996. bilo omogućeno davanje generičkog lijeka, ali su se u Italiji takvi lijekovi koristili u samo 15 posto od ukupnog tržišta lijekova. U Europi u prosijeku se generički lijekovi koriste 50 posto, dok u Njemačkoj i Velikoj Britaniji njihov postotak na tržištu se kreće između 70 i 80 posto.

Bezimeni lijekovi

Vlada nestranačkog premijera Marija Montija u paketu mjera za smanjenje troškova nazvanom "Spending review" uvela je obvezu korištenja generičkih lijekova. Tom mjerom bi se u godinu dana trebalo uštedjeti u zdravstvu čak 700 milijuna eura. Generički, ili bolje ga je nazivati ekvivalentnim lijekom, ima iste sastojke kao i onaj s „firmom“ proizvođača, ali je znatno jeftiniji. Zašto? Jer je proizvođaču isteklo pravo zaštite izuma, patenta. Prema tome lijek s istim sastojcima može proizvoditi i neka druga farmaceutska industrija i tada na tržištu isti proizvod ima mnogo nižu cijenu. I ti lijekovi, možda ih je bolje nazivati ekvivalentnima ili bezimenima, imaju sve potrebne dozvole kontrolnih zdravstvenih ustanova.

Od danas pa nadalje liječnik će na receptu morati napisati samo sastojak lijeka, a ljekarnik će kupcu morati dati generički ili bezimeni lijek. Do sada je u Italiji samo 15 posto osoba koje uzimaju lijekove kupovalo generičke. U Njemačkoj 70 posto, u Velikoj Britaniji 83 posto, a u SAD-u 75 posto. U Italiji se industrija generičkih lijekova počela razvijati prije više od 10 godina i u njoj sada radi 10.000 osoba, te u inovaciju i istraživanje ulaže jednu milijardu eura, ali pučanstvo nije upoznato s tom industrijom i zbog toga još s nepovjerenjem gleda u njezine proizvode. Za to su, dijelom, odgovorni i liječnici, jer su do sada radije pripisivali lijekove poznatih farmaceutskih kuća. Ne ulazimo ovdje u pitanje jesu li zbog toga dobivali i neku proviziju, neke nagrade, ali od sada više neće smjeti na receptima pisati ime lijeka.

Prijete otpuštanjima

Upotreba generičkih lijekova znači i uštedu ne samo za zdravstvo, već i za građane. Prema podacima nacionalne udruge industrije generičkih lijekova (Assogenerici) građani će godišnje uštedjeti 770 milijuna eura, kolika je razlika između cijene koju plaćaju za lijekove s imenom i one koju bi platili za bezimeni ekvivalentni lijek. A, nakon što će se postotak potrošnje generičkih lijekova povećati i njihova će cijena dodatno pasti. Spuštanje cijene generičkim lijekovima za samo 10 posto značilo bi daljnju uštedu od 400 milijuna eura godišnje.

Dakako, klasična farmaceutska industrija buni se protiv toga zakona koji obvezuje upotrebu generičkih lijekova i prijeti otpuštanjem 20.000 zaposlenika. Zasigurno do tako masovnog otpuštanja neće doći, a konkurencija će spustiti cijene lijekovima. Uštedjet će građani i država. Nakon što prestane datum zaštite izuma (patent), cijena istome lijeku proizvedenom s drugim imenom ili bez imena spušta se odmah za 55 posto. U 2013. godini prestaje patentna zaštita za 13 farmaceutskih proizvoda, među kojima i za viagru tvrtke Pfizer.