S Luigijem di Maiom, talijanskim ministrom vanjskih poslova, razgovarali smo o odnosima Hrvatska i Italije, o Rusiji i ratu u Ukrajini i posljedicama koje ima na energetsko i ekonomsko stanje u Italiji i EU uoči njegova današnjeg dolaska u Zagreb na sastanak inicijative o trilateralnoj suradnji s hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom i slovenskim kolegom Anžeom Logarom.
Koja je važnost trilateralne suradnje i u kojim su sektorima veće mogućnosti suradnje?
Suradnja između Italije, Slovenije i Hrvatske konkretan je odgovor na izazove s kojima se moramo suočiti na području sjevernog Jadrana koji ima veliki potencijal, ali je i složen što se tiče zaštite okoliša. Stoga zahvaljujem ministru Gordanu Grliću Radmanu na organizaciji današnjeg sastanka sjeverne Jadranske trilaterale, koji se odvija u vrlo pogodnom trenutku. S Ljubljanom i Zagrebom dijelimo cilj reafirmacije uloge ove regije kao pokretača gospodarskog rasta i međunarodne trgovine, u skladu s njezinim povijesnim djelovanjem kao sponom između istočnog i europskog tržišta. Uvjeren sam da put koji je započeo u Trstu u prosincu 2020., a nastavio se u Brdu u travnju 2021. i danas u Zagrebu, ima izvanredne mogućnosti za rast, nastojeći postići bolju integraciju naših gospodarskih sustava te učinkovitu zaštitu ekosustava jedinstvenog po bogatstvu i ljepoti.
Prije gotovo 20 godina, kada je Hrvatska pokušala proglasiti isključivi gospodarski pojas, Italija se protivila te je čak blokirala pristupanje Hrvatske EU. Sada je situacija potpuno drukčija. Što se promijenilo u tih 20 godina? Kako vidite odnos i suradnju između Hrvatske i Italije?
Odnosi između Italije i Hrvatske su snažni i u stalnom razvoju. U odnosu na situaciju otprije 20 godina, danas dijelimo pripadnost Europskoj uniji i NATO-u te sustavu vrijednosti koji oni predstavljaju. Sve je to omogućilo stvaranje čvrste i dinamične suradnje koja nas sa zajedničkim pogledima i ciljevima vodi k rješavanju svih pitanja. Važan doprinos u tom smjeru dao je i mehanizam bilateralne suradnje stvoren 2009. s Koordinacijskim odborom ministara koji je posljednji put održan u Zagrebu u studenome 2020. i koji će se uskoro ponovno održati u Rimu. Također bih želio spomenuti pokretačku ulogu koju su odigrale manjine, a koje predstavljaju duboku vezu između naših zemalja koju moramo nastaviti štititi i njegovati te ključnu ulogu privatnog sektora koji je posljednjih godina uspostavio izvanrednu povezanost naših gospodarskih i proizvodnih sustava. Dokaz je tome intenzivna trgovačka razmjena koja je 2021. dosegla rekordnu brojku od 5,9 milijardi eura.
Što se tiče rata u Ukrajini, koliko je Italija ovisna o uvozu energenata iz Rusije? Koje nove izvore tražite i hoće li oni moći zamijeniti ruske izvore? U širem smislu, kakav je talijanski i kakav bi trebao biti europski plan za dugoročnu energetsku sigurnost?
Italija je, uz Njemačku, jedna od europskih zemalja koja najviše uvozi plin iz Rusije. Od izbijanja sukoba u Ukrajini odmah smo poduzeli mjere kako bismo potaknuli veću diverzifikaciju izvora opskrbe plinom i izbjegli bilo kakvu rusku ucjenu u opskrbi. Proteklih tjedana posjetio sam nekoliko zemalja Mediterana, Zaljeva i Afrike, kao i Azerbajdžan, kako bih ojačao postojeća energetska partnerstva koja imaju zanimljive mogućnosti daljnjeg razvoja. Talijanska je vlada iznijela plan energetske sigurnosti čiji je cilj spriječiti da tvrtke i građani snose posljedice nepravednog i neopravdanog rata koji Putin želi.
Istodobno, Italija je angažirana u promicanju europskog odgovora na energetsku krizu. Mjere koje želimo i koje trenutačno koordiniramo s partnerima i s obzirom na sljedeći izvanredni sastanak Europskog vijeća na tu temu odnose se na zajedničko skladištenje i kupnju plina, ali nadamo se i ograničenje cijene plina te razdvajanje cijene električne energije od cijene plina. Naravno, ne gubeći iz vida dugoročni cilj, a to je zelena tranzicija koja će nas konačno odvojiti od fosilnih goriva i kriza koje proizlaze iz njihovih tržišta te nas učiniti neovisnima.
Ona je pravi stup naše buduće energetske otpornosti i neovisnosti, kao i ključni element za borbu protiv klimatskih promjena u skladu s talijanskim i EU ciljevima za postizanje klimatske neutralnosti za godinu 2030. i 2050.
Kako ćete zaštititi potrošače od rasta cijena energije?
Radimo i podupiremo tvrtke i građane kako bismo zajedno izašli iz krize i zaštitili radna mjesta. Talijanska vlada već provodi mjere čije je svrha zaštititi građane i poduzeća od poskupljenja energije. Smanjili smo cijenu benzina i dizela koji su neophodni za poljoprivredni i ribarski sektor. Radimo i na smanjenju cijene plina koja utječe na cijenu električne energije.
Koliko je talijansko gospodarstvo pogođeno sankcijama protiv Rusije i koju je cijenu Italija spremna platiti zato što stoji uz Ukrajinu?
Putinov rat nameće neopravdanu cijenu gospodarstvima europskih zemalja. Uz rast cijena energenata, talijansko se gospodarstvo mora suočiti i s padom izvoza prema Moskvi, koji ostaje u granicama: od ukupno 516 milijardi talijanskog izvoza u 2021. godini, izvoz u Rusiju iznosio je 7,7 milijardi te se procjenjuje da će se smanjiti za oko 15%. Imamo prostora za preusmjeravanje dijela ove kvote na druga tržišta. Ovo je neophodna cijena koju treba platiti da bi se smanjio ekonomski manevarski prostor za financiranje ovog apsurdnog rata u Ukrajini.
Kako se Putina može zaustaviti? Djeluju li ove postojeće sankcije ili podržavate i strože mjere? Kako vidite jedinstvo EU ili nedostatak jedinstva u zabrani ruskih energenata?
Usvojene sankcije čvrsto i oštro odgovaraju na vrlo ozbiljno kršenje temeljnih načela međunarodnog poretka. Europska unija uspjela je reagirati pravodobno i kohezivno sa širokim paketom mjera koje već pokazuju svoje učinke nametanjem vrlo visokih troškova Rusiji zbog njezina nezakonitog ponašanja. Što se tiče mogućnosti embarga na uvoz ruskih energenata, Italija nije stavila veto i otvoreni smo za usvajanje daljnjeg paketa europskih sankcija. Istodobno potvrđujem našu predanost pozornoj i rigoroznoj provedbi sankcija, uključujući zamrzavanje imovine svih subjekata koji se nalaze na popisu. Do danas, što se tiče Italije, govorimo o ukupnoj vrijednosti od gotovo 900 milijuna eura. Europska unija iz krize izazvane koronavirusom izašla je snažnija i jedinstvena te sam siguran da ćemo i iz ovog rata izaći kao sve jača zajednica europskih naroda, uključujući i zemlje zapadnog Balkana, čiju vjerodostojnu mogućnost za pristupanje EU Italija oduvijek čvrsto podržava.
Pregovori između Ukrajine i Rusije su u tijeku. Koliko ste optimistični što se tiče pronalaženja diplomatskog rješenja za zaustavljanje ruske agresije?
Italija je uvijek podržavala diplomatsku akciju. Osobno sam se zalagao za nastavak dijaloga, održavajući blisku suradnju s našim glavnim euroatlantskim partnerima. U ovoj su fazi prioriteti nastavak pregovora između dvije strane i humanitarno primirje koje će nas dovesti do mira. Uvažavamo dogovore postignute u Turskoj nakon sastanka dviju delegacija, a ruske ćemo najave procijeniti iz činjenica. Talijanska je vlada spremna pridonijeti mirovnom procesu i jamčiti ukrajinsku neutralnost, ali sada su potrebni jasni znakovi ruske deeskalacije sukoba.
Ma kud od svih Digići , hrabrice velike :)