Lete, a nisu ptice. Hrane se komarcima, ali nisu krvopije. Najdraže doba im je noć u kojoj “gledaju” ušima. Spavaju naglavačke i naravno, ne pretvaraju se ni u Drakulu ni u Batmana. Riječ je o šišmišima, jedinim letećim sisavcima, kojih je u Hrvatskoj identificirano 34 vrste, a čak 25 njih stanuje u Parku prirode Medvednica.
Spavaju zimski san, ali kada se probude, s dolaskom toplijeg vremena katkad letači u metropoli zalutaju u poneki zatvoreni prostor. Već godinama, primjerice, što se zabilježilo i ovoga tjedna, ulijeću u Kliniku za traumatologiju u Draškovićevoj, gdje redovito “posjećuju” pacijente i zaposlenike po sobama.
Zašto spavaju naglavačke
– Šišmiši tvore čak jednu četvrtinu svjetske populacije sisavaca. U svijetu je identificirano oko 1300 vrsta, Europa ih broji 45, a u našoj su se zemlji nastanile čak 34. S tom je statistikom Hrvatska prva na listi europskih zemalja po broju šišmiša – govori doktorica veterinarske medicine Ingeborg Bata iz Udruge za zaštitu divljih životinja AWAP. Dodaje i kako je svaka vrsta koja se nastanila na našem području u nekom statusu ugroženosti.
Što se hrane tiče, nisu pretjerano izbirljivi, već im je važno samo da im obroci dolaze iz razreda kukaca. Njih mogu loviti u potpunom mraku, i to zahvaljujući dobro istreniranom njuhu, ali i razvijenim ušima kojima osluškuju vrlo visoke frekvencije. Ne biraju oni ni mjesto boravka pa se tako, osim u špiljama i šumama, često smjeste i u blizini ljudi. Najčešće su to štale, potkrovlja ili podrumi, odnosno neka skrovitija mjesta.
Karakteristika im je i da spavaju naglavačke jer tako čuvaju energiju i sami sebe od neprijatelja jer iz tog položaja mogu lakše poletjeti. Miran san im osiguravaju njihove kandže kojima se pridržavaju i izrazito jake tetive koje njihovu punu težinu mogu podnositi i po nekoliko sati. Iako se nijedna vrsta, kao u filmovima, ne pretvara u vampire, s njima ipak dijele nešto zajedničko, a to su zubi.
– Kad se izlegu, imaju samo jedan zubić kojim se beba drži za mamu jer ga konstantno nosi sa sobom – kaže Ingeborg Bata te dodaje kako ženke u pravilu legu samo jedno mladunče godišnje.
Odrasli pak svojim oštrim zubićima mogu i ugristi, što nikada neće napraviti iz čista mira, nego samo kad osjete da su u opasnosti. Imaju oni i ruke te po pet prstiju na svakoj, koji su spojeni kožnom opnom, takozvanom letnicom. Letjeti mogu i do 50 kilometara po satu, što je dovoljno brzo da svojim neprijateljima budu neuhvatljivi. Iako se odlično snalaze u prostoru, ipak im se ponekad dogodi da zalutaju u zatvorene prostore. A ako slučajno zalutaju i nakratko postanu vaši cimeri, nemojte ih pokušavati uhvatiti u letu, a pogotovo ne udariti.
– Ne smije se ni raditi buka, prostorija se mora isprazniti od ljudi i kućnih ljubimaca, trebaju se zatvoriti prolazi u sve druge prostorije i otvoriti im prozor te omogućiti izlaz u prirodu – savjetuje dr. Bata.
Zadnja subota u kolovozu
Osim što su gospodari špilje Veternice, u kojoj je zabilježeno čak 18 vrsta, caruju i zadnjom subotom u kolovozu jer tada je upravo njihova noć. Ove godine pada s 27. na 28. kolovoza, a tradicionalno će se obilježiti i u PP Medvednica i u zagrebačkom Zoološkom vrtu.
Veternicu ćete tada moći posjetiti od 10 do 17 sati, svaki puni sat za 20 kuna, a najmlađe očekuju brojne šišmišje igre i radionice. U 19 sati pak počinje program u Zoološkome vrtu, gdje ćete uz standardne cijene ulaznica i vodiča moći obići cijeli ZOO, nakon čega vas očekuje mađioničarska predstava i prigodni jelovnik u restoranu.
>> VIDEO Kaos u Londonu: Veliki požar na željezničkom kolodvoru, oko 70 vatrogasaca bori se s vatrom