Mustafa Džemilev, kojeg mnogi smatraju kumom pokreta za prava krimskih Tatara, ukazao je britanskim novinarima na operacije gerilske skupine Atesh, koja se sastoji od krimskih Tatara, Ukrajinaca i Rusa, na Krimu i drugim okupiranim ukrajinskim regijama. Atesh, što na krimskotatarskom znači "vatra", stvoren je u rujnu prošle godine, prvenstveno za izvođenje sabotaža u samim ruskim borbenim redovima. Tvrdi se da se više od 4000 ruskih vojnika već upisalo na online tečaj o tome kako "preživjeti rat" uništavajući vlastitu opremu, no to je nemoguće neovisno potvrditi.
Skupina je do sada i preuzela odgovornost za niz napada manjih razmjera, dizanje u zrak ruskih kontrolnih točaka, ubojstvo ruskih časnika, paljenje vojarni i davanje osjetljivih informacija ukrajinskoj obavještajnoj službi. Nedavno je Atesh objavio kako su Rusi postavili mine u kemijskoj tvornici Krymskyi Titan u Armiansku, na sjevernom Krimu. Tamošnja eksplozija mogla bi proširiti oblak amonijaka sve do ostatka Ukrajine.
VEZANI ČLANCI
"Atesh je vrlo prikriven", rekao je Džemilev (79) za Guardian u intervjuu obavljenom u Kijevu. “Nije bilo niti jednog uhićenja među pripadnicima Atesha, ali oni i dalje rade unutar teritorija Krima dižući u zrak mete.” Džemilev je rekao da je zajednica krimskih Tatara od 300.000 ljudi bila u središtu otpora ruskoj okupaciji od 2014., kada je Moskva anektirala Krim, ne samo zbog svog iskustva pod vlašću Moskve.
Krimski Tatari su domorodački narod Krima koji govori turski, a okupirala ih je mongolska Zlatna Horda u 13. stoljeću. Oni su zatim prihvatili islam i odvojili se kao moćni Krimski kanat u 15. stoljeću. Nakon ruske aneksije 1783., proces progona i protjerivanja započeo je pod carskom vlašću, a nastavljen je pod Sovjetskim Savezom.
Godine 1944. Staljin je deportirao cjelokupno stanovništvo Krimskih Tatara, većinom u Uzbekistan, uključujući i obitelj Džemileva, kada je on imao šest mjeseci. Kao borac za ljudska prava, godine je proveo pod prismotrom i u kaznenim kolonijama. On više nije predsjedavajući skupštine Krimskih Tatara, Medžlisa, ali ostaje član parlamenta i vodeći starješina zajednice.
Dana 12. ožujka 2014., dva tjedna nakon što su ruski vojnici bez oznaka zauzeli strateške točke na Krimu i četiri dana prije održavanja "referenduma" na poluotoku za potvrđivanje njegove "neovisnosti" , Vladimir Putin razgovarao je s Džemilevim telefonom. “Rekao mi je kako na Krimske Tatare gleda kao na pacifiste i da se nada da neće biti nasilja”, prisjetio se Džemilev 45-minutnog razgovora. “Rekao sam mu, čekaj malo, to je nenasilje kada braniš svoja građanska prava u vlastitoj zemlji. Ali kad ti neprijateljska čizma kroči na zemlju, to je sasvim druga stvar.”
GALERIJA Milanović: Igra se opasna igra, da je Ukrajina pozvana u NATO, to znači rat s Rusijom
Džemilev je rekao Guardianu da krimski Tatari snose najveći teret ruske okupacije. Oni čine 13 posto stanovništva poluotoka, ali je rekao da je 85 posto političkih uhićenja i nezakonitih pretresa usmjereno protiv njih. Aktivisti krimskih Tatara nesrazmjerno su žrtve otmica i nestanaka. Džemilev je rekao da je 49 aktivista nestalo i da je do sada pronađeno samo osam njihovih tijela. Politički čelnici i deseci aktivista su zatvoreni. Unatoč razini kontrole i progona, Džemilev je rekao da će se partizanski redovi značajno povećati ako Krimski Tatari osjete da je oslobođenje blizu. “U ovom trenutku oko 1.000 mladića spremno je uzeti oružje čim ukrajinska vojska stigne, ako uspiju doći do oružja”, rekao je.
“Ne želimo još jednu Jaltu”, rekao je Chubarov za Guardian, misleći na sastanak iz 1945. u ljetovalištu na Krimu, gdje su Franklin Roosevelt i Winston Churchill prihvatili uvjeravanja Josifa Staljina da će demokratski izbori biti dopušteni u istočnoeuropskim zemljama.
"Krimski Tatari su od iznimne važnosti u budućem oslobađanju Krima, s ideološkog, političkog i drugog stajališta", rekao je savjetnik ukrajinskog predsjednika Mykhailo Podolyak. “Oni su vrlo aktivni i učinkoviti u smislu priprema za buduće oslobađanje Krima. Džemilev i Čubarov aktivno surađuju s predsjedničkim uredom i ukrajinskom središnjom vladom u tim pripremama. “Krimski Tatari služe u oružanim snagama Ukrajine i aktivno sudjeluju u partizanskim operacijama na Krimu. Trenutno postoji prilično široka mreža unutar Krima, što je vrlo korisno. Tamo se događaju određeni incidenti koji su dokaz za to.” – dodao je Podolyak.
VEZANI ČLANAK
Nakon oslobođenja, Krimski Tatari će tražiti veće priznanje, uključujući ustavnu promjenu koja bi Krim učinila "nacionalnom republikom" u kojoj bi oni, kao autohtoni narod, imali poseban status. Džemilev je rekao da bi stvaranje takve republike bilo bez obzira na ulogu koju njegova zajednica ima u oslobađanju.
S tim u vezi, međutim, vlada predsjednika Volodimira Zelenskog nije dala nikakva konkretna jamstva.
"Za vrijeme rata zabranjeno je mijenjati ustav", rekla je u intervjuu u Kijevu Tamila Tasheva, krimsko-tatarska aktivistica koja trenutno služi kao stalna predsjednička predstavnica na Krimu. “Puno se govori o statusu Krima nakon oslobođenja, ali trenutno nema konačne odluke. Trenutno je ovo pitanje na čekanju.”
VIDEO Zasjede čečena na ruskom teritoriju
Propala ukrajinska ofenziva pa dobro dođe malo PRa. Ta skupina je beznačajna.