Internet i digitalizacija sadržaja već godinama unose pravu pomutnju između onih koji se nalaze u proizvodnji sadržaja, onih drugih koji ga distribuiraju i objavljuju te onih koji ga naposljetku troše – gledaju, slučaju, čitaju. Besplatnog ručka nema, svaki rad trebao bi biti cijenjen i pravedno plaćen, no upravo taj dio ne štima, poslovni modeli ruše se neprekidno jer svatko u lancu želi bolji, veći i unosniji dio kolača. U tom smjeru mogli bismo komentirati i nedavni sraz Taylor Swift, popularne američke pjevačice, i najmoćnije tehnološke kompanije današnjice Applea. Jer, izazvao je pravu lavinu, pokrenuo procese bilo da se radi o naplati autorskih prava, bilo da se radi o poslovnim modelima i novim načinima slušanja glazbe.
Što je zapravo uzbunilo Taylor Swift da je uzburkala društvenu i poslovnu zajednicu? Vrlo je jednostavno, tražila je da se njen i rad njenih kolega plati. Obratila se pristojnim pismom Timu Cooku, prvom čovjeku moćnog Applea, najvrednije svjetske tehnološke kompanije koja je upravo lansirala svoj novi glazbeni servis Apple Music. Kako bi ga promovirali, odlučili su osvojiti korisnike tromjesečnim besplatnim probnim razdobljem. No ispostavilo se da toj promociji i ustoličenju novog glazbenog modela Applea trebaju pridonijeti i izvođači, i to na jednak način, odricanjem od naknada za svoja autorska prava za ta ista tri mjeseca. Ideja o besplatnom ustupanju prava Taylor Swift nije se nimalo svidjelo. Bez krzmanja je prozvala Apple na društvenim mrežama i očitala mu pravu diplomatsku bukvicu.
Brza reakcija Applea
– Šokantno je i razočaravajuće da inače progresivna i velikodušna kompanija poput Applea ne planira platiti autore i izvođače – poručila je Taylor Swift u pismu. Posebno je stala u obranu mladih i još neafirmiranih bendova koji bi trebali, ustvrdila je, biti besplatno u službi promocije Appleova novog proizvoda. Potom je dodala da smatra kako nije kasno da Apple izmijeni model te spomenula da umjetnici ne traže besplatne iPhone pa tako ni Apple ne bi trebao tražiti od njih besplatnu glazbu.
Naravno, Appleov protuargument bio je da će upravo besplatnim probnim razdobljem privući velik broj slušatelja koji tada mogu postati i pravi obožavatelji upravo tih, novih bendova i tako im osigurati naknade u budućnosti. Ipak, upravo ti mali umjetnici žive od isplate do isplate i kvartal bez naknade nije im poticajan.
Tada se dogodio preokret. Prozvani Apple istoga dana odgovorio je na Twitteru da će promijeniti model te kako će glazbenici biti plaćeni i za probno razdoblje. Taylor Swift izvojevala je očitu pobjedu. Ma koliko to kontradiktorno zvuči, i Apple je također izašao kao pobjednik. Pravovremeno je reagirao, objavio da mu je isplativije platiti nositelje glazbenih prava. Posljedica je toga veći broj onih koji su sklopili ugovor s Appleom te iznimno velika promocija novog servisa za koji su dotad bili čuli samo oni koji su ga pripremali i tehnološki novinari, barem tako tvrdi Tim Bajarin, Timeov kolumnist.
Appleova konkurencija ima ukupno 15 milijuna korisnika koji plaćaju usluge, a prema Bajarinovim procjenama, Apple Music mogao bi imati i 60 milijuna pretplatnika budući da Apple već sada ima velik broj korisnika iTunesa kao i onih koji pripadaju sustavu iOS. Apple je pravovremenom reakcijom uspio u dvije stvari: priskrbiti si još veći broj pjevača koji su potpisali ugovor za Apple Music, a informacije kažu da su među potpisnicima i nezavisne grupacije poput Merlina i Martin Mills' Beggars Groupa, te istovremeno promovirati novu uslugu. Taylor Swift im je priskrbila sve, smatra Bajarin.
Bitka za što veće baze podataka
Ta se pjevačica već borila za umjetnike i njihovo pravo na zaradu. U studenome 2014. povukla je svoj album 1989 sa Spotifyja, švedskog pružatelja usluga za stream glazbe na internetu. Nije spremna, kazala je, poduprijeti nastojanja mnogih da glazba treba biti besplatna. Jer svaki rad mora biti adekvatno plaćen i nagrađen, smatra Swift.
Ono što se paralelno događa jest da Apple želi promijeniti način na koji se koristi i sluša glazba. Apple Music je servis kojim se streama glazba i sluša na zahtjev, a u kompaniji vjeruju da će biti uspješan kao iTunesova trgovina za digitalno skidanje glazbe iz 2003. Dok Spotify i Apple nude mogućnost besplatnog slušanja glazbe, obje tvrtke nude i uslugu, koja je osnova njihova biznisa, uz pretplatu, i to od 9,99 dolara mjesečno. Za tu cijenu korisnici imaju pristup milijunima pjesama. Pretplatnici usto smiju spremiti pjesme na uređaje kako bi ih slušali i onda kada nemaju internetsku vezu.
– Da, Taylor Swift radi dobru stvar za sve nosioce autorskih prava, posebice izvođače. Ona jednostavno upozorava da svatko treba biti adekvatno nagrađen i ovom poslovnom modelu streaminga. Jer glazba nije ništa drugo nego običan proizvod poput, primjerice, automobila. Svi u lancu trebaju biti plaćeni. I to je u osnovi regulirano, no postoci koji pripadaju autorima, izvođačima i ostalima, kada se radi o streamingu glazbe putem interneta, upitan je – smatra Tomo Johannes in der Mühlen, međunarodni publisher IDM Musica, te dodaje kako su svojedobno, kada se glazba počela pojavljivati na internetu i dijeliti, svi nosioci prava doslovno zaspali ili su potpisivali ugovore koje su bili 'jeftini' i nepovoljni i koje neki sada moraju odraditi.
– Usto, kompanije koje se bave streamingom glazbe nisu nastale s ciljem da zarađuju i osiguravaju zaradu, već da prošire bazu korisnika i naposljetku se prodaju na burzi te zapravo time uništavaju biznis – smatra Tomo in der Mühlen i dodaje da Apple kao moćna tehnološka kompanija ima jednostavan cilj: neprestano povećavanje svoje baze podataka koja im omogućava istraživanje korisnika i plasiranje svojih osnovnih proizvoda.
In der Mühlen tvrdi kako doista ima višestrukih problema vezanih za pravo monetiziranje glazbe na internetu kako bi svi u krugu bili zadovoljni. S jedne strane glazba je jednostavan proizvod koji se pojavljuje i obogaćuje sadržaje svih vrsta i nemoguće je zamisliti ijednu TV emisiju ili film bez nje. S druge strane poslovni modeli poput streaminga očito nisu adekvatno riješeni.
Streaming je dobar za korisnike i fanove, pa i ako su pretplatnici. No izvođači poput T. Swift plaćeni su manje nego za prodaju albuma, primjerice na iTunesu. Ed Sheeran zadovoljan je Spotifyjem jer vjeruje da mu je izlaganje na tom servisu velika pomoć i stvara mu fanove koji poslije dolaze na njegove koncerte, koje smatra izvorom svojih pravih prihoda, barem kada se radi o Velikoj Britaniji.
Dosadašnja istraživanja potvrđuju da mladi jesu skloni slušanju glazbe putem streama, no nisu skloni biti pretplatnici te usluge. Samo 5 posto ljudi starijih od 13 godina koji žive u Sjedinjenim Državama i imaju pristup internetu plaća mjesečnu pretplatu za streaming uslugu poput Spotifyja, Tidala i Google Play Musica, podaci su MusicWatcha. Dakle, još uvijek ne postoji navika plaćanja za stream. Istovremeno većina ljudi starija od 13 godina sluša glazbu online te koristi besplatne servise poput Pandore, YouTubea, iHeartRadija ili besplatnu verziju Spotifyja.
Potreban novi poslovni model
Je li stream glazbe mainstream? Da, apsolutno, no je li plaćanje mainstream... još smo daleko od toga. Postoji više načina slušanja glazbe danas, a hoće li glavni igrači to promijeniti u smislu većeg broja pretplatnika, ostaje vidjeti. Tomo in der Mühlen, stručnjak za tržište glazbe, smatra da Apple neće uspjeti promijeniti trendove te da monetizaciju treba drugačije odnosno pravednije pokušati osmisliti. Nije stvar da takozvani milienialsi (mladi rođeni nakon 1990.) ne žele plaćati, već im treba ponuditi prave modele. Oni glazbu tretiraju drukčije od nekadašnjih generacije koje su živjele za novi album omiljene grupe na vinilu. Usto, vjerojatno će se događati da pojedini glazbenici više neće trebati posrednike te će sami dogovarati uvjete za svoj 'proizvod' u svakom slučaju, što bez problema već sada može Taylor Swift.
U Hrvatskoj postoji samo jedan servis za streamanje glazbe – Deezer, a ZAMP već dugo radi na tome da dovede sve servise u Hrvatsku, ali upravo ta nova odluka otežava situaciju jer vanjske agencije nemaju interesa za našu regiju. EU zakonom omogućava istovremeno licenciranje glazbenog sadržaja u svim članicama EU te osigurava da su prava umjetnika bolje zaštićena i njihove autorske naknade plaćene na vrijeme. Dakle, Apple je dobio prava za EU i na kraju je odabrao samo zemlje koje su mu zanimljive.
>>Taylor Swift promijenila politiku Applea, Calvin Harris oduševljen potezom svoje djevojke
>>Neki se bore, a nekima je dano: Ove zvijezde su rođene sa zlatnom žlicom u ustima