Tijesnom pobjedom od 51,4 posto za i 48,6 posto protiv, turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan uspio je na referendumu progurati ustavne promjene kojima će devet desetljeća republike i gotovo sedam desetljeća parlamentarne demokracije poslati u povijest i preuzeti ulogu apsolutnog vladara Turske i novog sultana.
Ipak, unatoč proglašenoj pobjedi, Erdoğan će morati malo pričekati s trijumfom jer oporba traži ponovno prebrojavanje glasova, a dio nezadovoljnika već je izašao na ulice prosvjedujući protiv rezultata referenduma.
Pitanje je sada koliko je snažno i duboko Turska podijeljena i može li ta podjela dovesti do nove eskalacije sukoba pa i ozbiljnijih obračuna prije službenog proglašenja modernog turskog sultana.
Činjenica jest da je Erdoğan podijelio narod, te da uvođenje apsolutizma nije prošlo u najvećim turskim gradovima Istanbulu, Ankari i Izmiru, kao i među dijasporom u SAD-u i Velikoj Britaniji. No zato jest u ruralnoj Turskoj i državama Europske unije u kojima živi snažna i brojna turska zajednica.
Posebno je zanimljivo što je za ustavne promjene glasala većina Turaka u Njemačkoj, Francuskoj i Nizozemskoj, stožernim državama Europske unije, protiv koje je Erdoğan upućivao najsnažnije strelice u predizbornoj kampanji.
Ispada tako da je turska emigracija, koja je bolji život potražila u EU, glasovala za promjene koje će Tursku i njezine građane još više udaljiti od te iste Europe.
A sudeći prema prvim reakcijama čelnika europskh država, takav je scenarij neizbježan jer protueuropski govori i Erdoğanova najava ponovnog uvođenja smrtne kazne gotovo su potpuno zatvorili Ankari europska vrata.
I dok je austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz jasno rekao da je takav ishod referenduma jasan signal protiv EU i da Turska više ne može postati članica Unije, njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je tursku vladu na civilizirani razgovor sa svim segmentima društva.
– Tijesan rezultat referenduma pokazuje duboke podjele unutar turskog društva. Poštujemo odluku turskog naroda u odlučivanju o ustavnim promjenama, no jasno je da predsjednik Erdoğan snosi odgovornost za buduće korake u kojem će smjeru Turska krenuti – kazao je austrijski šef diplomacije Kurz.
A sudeći prema najavama, Turska će nakon referenduma u Ustav ugraditi 18 amandmana kojima će nestati sustav parlamentarne demokracije. Predsjednički i parlamentarni izbori 2019. godine održat će se istodobno, a pobijedi li Erdoğan, imao bi pravo na još dva petogodišnja predsjednička mandata, što znači da bi na toj funkciji mogao ostati do 2029. godine.
Ustavne promjene predviđaju ukidanje pozicija premijera, a bio bi uveden položaj jednog ili više potpredsjednika.
Predsjednik će moći izravno imenovati dio vrhovnih i ustavnih sudaca, što će trodiobu vlasti, iako se ona spominje i dalje u Ustavu, praktično ukinuti. Prema trenutačnom zakonu, Erdoğan je morao napustiti svoju stranku i službeno zauzeti politički neutralan stav, no prema novim zakonima moći će ponovo predsjedati svojim AKP-om.
Najavljeno je i ponovno uvođenje smrtne kazne, a predsjednik države dobiva i vrlo široke ovlasti izdavanja dekreta koji će zakonskom snagom odmah postati aktivni i pravovaljani.
Erdoğan će i prema novim regulama imati pravo na neodređeno vrijeme produljiti trenutačno izvanredno stanje koje je uvedeno nakon pokušaja vojnog udara.
Predlaže se da predsjednik također može u bilo kojem trenutku započeti istragu protiv bilo kojeg od 3,5 milijuna Turaka zaposlenih u javnoj upravi bez navođenja razloga.
>> Sekularnu državu Kemala Atatürka srušit će Erdoğan, politički islam i EU
>> Erdogan odgovorio na kritike: Izborni promatrači trebaju znati gdje im je mjesto
Kaj god! Republiku su ubili oni milijuni Turaka koji su izišli na referendum i glasovali za ustavne promjene. Erdogan je samo lukavo iskoristio njihovu volju.