Za nekoliko godina imat ćemo četiri milijarde eura domaćeg kapitala koji nitko ne treba sljedećih 20 godina.
To je kapital mirovinskih fondova koji će se seliti van ako se ne promijeni model privatizacije i omoguće ulaganja novca budućih hrvatskih umirovljenika u hrvatske tvrtke.
Upozorio je to jučer dr. Dragan Kovačević, ravnatelj Hagene, u Novigradu na 13. konferenciji Zagrebačke burze sugerirajući da tvrtke treba prodavati na burzi, a ne preko upravnog odbora i drugih subjektivnih načina odlučivanja.Tako bi mirovinski fondovi dobili priliku uložiti novac u hrvatske tvrtke.
U suprotnom ćemo se pitati zašto razvijamo strane industrije umjesto svoje.
Marinko Papuga, direktor Zagrebačke burze, rekao je da će novoj Vladi odmah predočiti koncept reforme financijskog sustava.
Miljenko Fičor, predsjednik Komisije za vrijednosne papire, rekao je da je pomak ipak napravljen kotacijom na burzi 240 javnih dioničkih društava. U pozadini konferencije čulo se i da je jedna od najatraktivnijih dionica na hrvatskim burzama, Tvornica duhana Rovinj, predmetom istrage Komisije za vrijednosne papire.
S TDR-om zajedno nadzire se i rad Zagrebačke banke jer je ona skrbnik dionica TDR-a, a komisija sumnja da Zagrebačka banka u suradnji s TDR-om kontrolira ponudu i potražnju dionica, što kao skrbnik ne bi smjela raditi.
Ta se sumnja izvodi iz činjenice da mnogo više dionica mijenja vlasnike nego što se to vidi po prometu na Zagrebačkoj burzi, što je znak da se transakcije dogovaraju, a na taj način kontrolira se njihova cijena i vlasnička struktura Tvornice duhana Rovinj.
To je protuzakonito i ne može se tolerirati tvrde u Komisiji, a odluka o tome kako sankcionirati takvo ponašanje na tržištu bit će vrlo brzo donesena.
KONTAKTI
MINISTAR POLJOPRIVREDE PANKRETIĆ U RUSIJI
Lažna vegeta na moskovskoj Zlatnoj jeseni
Koliko je Vegeta jaka marka u Rusiji, potvrđuje i jučer otvoren sajam poljoprivrede Zlatna jesen u Moskvi. Na tom najvećem ruskom poljoprivrednom sajmu jedan je izlagač izložio i vegetu, ali ne onu Podravkinu, nego lažnu. A od našeg izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, koji je lani u Rusiju iznosio 7,6 milijuna američkih dolara, čak 5,6 milijuna dolara otpada na orginalnu koprivničku vegetu.
- Protiv onih koji krivotvore našu vegetu već vodimo sporove. Vegeta je jaka marka u Rusiji, što potvrđuju i krivotvorine, ali s druge strane, one nas puno stoje - istaknula je Tea Grgurić, izvršna direktorica Podravke za Rusiju.
Hrana za ruski plin
Ministar poljoprivrede Božidar Pankretić razgovarao je i jučer s predstavnicima ruskog ministarstva poljoprivrede. Hrvatskoj je iznimno zanimljivo povećanje izvoza poljoprivrednih proizvoda u Rusiju, što bi mogao biti uvod u najavljeni program izvoza hrane za ruski plin. Primjerice, Rusija na godinu uvozi 1,2 milijuna tona mesa peradi, a kada bi Hrvatska dobila kvotu za izvoz od samo nekoliko postotaka, od tih bi količina naše tvrtke napravile odličan posao. Mi smo također, objasnio je Pankretić, zaintresirani i za kvote za izvoz u Rusiju cigareta, čokolade, ribljih konzervi i cedevite.
U Moskvi nema veleposlanika
Kontakte s Rusima ostvarili su i predstavnici hrvatskih tvrtki koji su u posjetu Moskvi, a njihova poduzeća drže više od 70 posto hrvatske poljoprivredne i prehrambene proizvodnje. Vjerojatno bi im u uspostavljanju kontakata bilo puno lakše kada bi Hrvatska u Moskvi imala veleposlanika. Ipak, sreća je za nas što u Rusiji imamo počasnog konzula Stefana Vlahovića, poduzetnika koji je podrijetlom Hrvat. Njemu je preksinoć i službeno uručena hrvatska diplomatska putovnica. A Vlahović odlično kotira u Rusiji budući da je vlasnik tvrtke Produkti Putania. Ta je tvrtka najveći ruski proizvođač smrznutog pilećeg mesa.
autor: datum:11.10.2003.