Tedeschi: Morat ćemo odustati od dijela komfora, štednja se isplati

Večernji list je petu godinu zaredom organizirao tematsku konferenciju "Hrvatska kakvu trebamo", posvećenu efektima aktualne ekonomske i fiskalne politike na gospodarske tokove i podizanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. U sklopu konferencije održan je i panel-rasprava o tome kakva nas budućnost očekuje u gospodarstvu.

Predsjednik uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi je rekao je da je najveća kriza u 30 godina i da treba razumijevanja i razgovora, a ne dizanja panike ili demagogije. Pozvao je građane na štednju.

Tedeschi: Morat ćemo odustati od dijela komfora, štednja se isplati

 – U 21. stoljeću nema uspješne kompanije bez sinergije svih dionika. Zaposlenici snažno participiraju u uspjehu i stvaranju novih vrijednosti. Osjećaj pripadnosti zaposlenih kompaniji neraskidiv je s indikatorima uspješnosti tih kompanija. Imamo povijesno najniži postotak nezaposlenih, gotovo da ih nema. Puno zanimanja nedostaje. S jedne strane gotovo da nema nezaposlenih, treba nam uvoz radne snage, a s druge strane imamo visok stupanj nepovjerenja građana prema tome kako Vlada vodi državu. Nama treba stabilnost. Uprave kompanija itekako se trude donijeti planove poslovanja za 2023. koji su zahtjevni jer je malo stvari predvidljivo. Trebaju nam razgovijetne, nedemagoške poruke. Ako BDP bude rastao manje od jedan posto, a eurozona padne jedan posto, to je sjajan rezultat za Hrvatsku – rekao je.

Smatra da je socijalni dijalog važniji nego ikad jer se inače neće moći naprijed. – Svaki ultimatum za mene je neprihvatljiv. Varijanta “mora nam biti bolje nego što je bilo jučer” nije realna. Pozvao bih sve koji sudjeluju u dijalogu da budu umjereni u zahtjevima – poručio je Tedeschi.

E. Tedeschi se nadovezao da je pandemija pokazala koliko je rizično sva jaja držati u istoj košari i što bi značilo da je turizam dominantna grana.

– U Hrvatskoj nije falilo hrane, nije falilo lijekova. Pokazale su se naše snage. Mi smo prvu godinu pandemije kao društvo uz pomoć hrvatske Vlade prošli sjajno. Naravno, ne možemo zaboraviti preminule i one koji su teže prošli kroz sve to. Ja sam uvjeren, što jača ekonomija, to će lakše apsorbirati sve moguće udare. Nitko od nas nije školovan za upravljanje u pandemiji. Nažalost, danas se pandemija čini kao bitno jednostavnija kriza nego ova kriza koja je pred nama – zaključio je.

– Živimo u vrijeme neuobičajene i kompleksne krize. Svjesni smo da ljudi kažu da su nekad živjeli bolje, nekad lošije. Prirodno je da težimo još kvalitetnijem životu i težimo još većem komforu. No pred nama je vrijeme u kojem ćemo morati odustati od dijela komfora. Nemojmo ići iz varijante da nam uvijek svaki dan mora biti bolje pa, ako smo usred oluje, sanjamo mirno more jer je bilo takvo prošle godine. Hrvatska je pokazala visok stupanj svijesti o potrebi štednje, za razliku od nekih tržišta u okolini. Naš prosječni standard usporediv je sa slovenskim i krećemo se u pravom pravcu. Štednja se isplati – rekao je Emil Tedeschi.

Tedeschi: Pozvao bih Vladu da rastereti cijenu rada i dodatno oporezuje osobnu imovinu

U raspravu na Večernjakovoj konferenciji "Hrvatska kakvu trebamo" uključili su se i okupljeni poduzetnici, a jedna od tema bilo je i dodatno rasterećivanje plaća. Emil Tedeschi je pozvao Vladu da rastereti cijenu rada i dodatno oporezuje osobnu imovinu te da zagrebe u bazen crne i sive ekonomije.

- Pozvao bih Vladu da rastereti cijenu rada, da dodatno oporezuje osobnu imovinu i da zagrabi u još uvijek slobodan bazen crne i sive ekonomije koji je u Hrvatskoj vrlo prisutan. U Hrvatskoj se još uvijek više isplati imati imovinu i živjeti od rente nego od rada. Tu je prostor koji često nije popularan, ali bitno bi resteretio one koji radom stvaraju novu vrijednost. Možda to ne biste očekivali od mene, ali ja bih se apsolutno založio da se smanje doprinosi i opterećenja na plaće, a da se uvedu dodatni porezi na osobnu imovinu i ekstra porezi na imovinu koja postoji, ali je imobilizirana, odnosno nije u funkciji. Svjedoci smo da postoji niz nekretnina i potencijalnih kapaciteta, kako turističkih, tako i industrijski, koji pet, deset ili 25 godina stoje i nisu u funkciji. Vlasnici nisu stimulirani da ih stave u funkciju, a to se može isključivo dodatnim porezom. Tu može biti jedan izvor da se negdje uzme da bi se pojeftinila cijena rada, odnosno opterećenje na plaće zaposlenih, a indirentno bi se poboljšale mirovine - poručio je Tedeschi.