Povodom Svjetskog dana turizma, jedne od najvažnijih i ključnih gospodarskih grana u Hrvatskoj, u općini Vir održana je druga konferencija pod nazivom Turizam i urbanizam u organizaciji Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista.
Visoki dužnosnici ministarstava te predstavnici akademske i zakonodavne zajednice kroz nekoliko panel diskusija i tematskih prezentacija raspravljali su o izazovima turizma. Jeda od tih izazove je i cjelogodišnji turizam u koji se ulažu svi napori kroz povećanje sadržaja i dolazaka u kontinentalnom dijelu Hrvatske.
Više ne govorimo o turističkoj sezoni, već godini, započeo je donačelnik Općine Vir Antonio Vučetić. Kako ističe na Viru nisu bili usmjereni na dugoročne planove bez kratkoročnih ciljeva, a sve kako bi se transformirali i produljili turističku sezonu.
'Ciljna skupina su nam bili vikendaši kako bi postali vikendaši u punom smislu te riječi. Oni dolaze na Vir 1-2 puta godišnje, ali mi smo htjeli koristeći infrastrukturu to povećati budeći u njima interes prema sadržaju koji nudimo'', rekao je Vučetić.
Udio domaćih gostiju je u mnogim zemljama veći nego kod nas, ali to želimo promijeniti kroz projekte kao što je Cro kartica. Sezona je, kako ističe državni tajnik u Ministarstvu turizma Tonči Glavina, rezultat kolektivne svijesti, a da bi se to mijenjalo potrebno je istu transformirati. Temeljite promjene se događaju, a one su dokaz da stvari idu naprijed.
''Kada se uspoređujemo s konkurentnim zemljama mi moramo gledati značajne iskorake, kao što su ceste, aerodromi, planovi i investicije. Radimo iskorake u infrastrukturi i to vodi nekoj novoj državi koja sada može generirati više prometa. Mi više nismo interesantni samo ljeti. Vidimo da nam je sezonalnost prijetnja i da moramo stvarati poslovne modele za cijelu godinu. U posljednjih nekoliko godina, primjerice 3 godine, imamo povećanje u predsezoni i postsezoni za 30 posto. To je bio i cilj'', dodao je Glavina.
Ideja cjelogodišnjeg turizma nastala je zbog žestoke konkurencije i činjenice da više ne može računati na dvoznamenkasti rast samo u srpnju i kolovozu, već na godišnjoj razini i moramo razvijati nove usluge koje doprinose produženju turističke sezone, objasnio je potpredsjednik za poljoprivredu i turizam HGK Dragan Kovačević.
Hrvatska je krenula u tom smjeru, a tome u prilog govore i pokazatelji koji jasno potvrđuju da smo imali rast od 30 posto na kontinentu u predsezoni i postsezoni. Značajna sredstva ulažu se u promociju avioprijevoza za turiste s istoka.
''Oni su turisti čiji se godišnji odmori ne preklapaju našim, oni putuju cijele godine, dinamični su i traže personaliziranu ponudu. Do njih lakše dolazimo digitalnim tehnologijama. Tako da, kada govorimo o Hrvatskoj, sa značajnim iskoracima na dobrom smo putu. Ponudu širimo na zdravstveni, enogastroturizam i druge, a primjerice u zdravstvenom turizmu prosječan gost troši 149 eura, a u dentalnom 292 eura po danu'' rekao je Kovačević te objasnio da se važnost specifičnih oblika turizma ogleda u činjenici da prosječan turist troši tek 79 eura.
Putničke agencije zaslužne su za 70 posto organiziranog prometa u predsezoni i postsezoni, a njihovi programi i ponude prilagođene su potrebama tržišta koje diktira važnost doživljaja više nego ikada.
''Imamo enogastroture, a trenutno imamo grupu u Zadru koja ide brati grožđe kako bi osjetili tradiciju. Imamo grupe koje prolaze brojne destinacije i uče o povijesti i kulturi'', rekao je predsjednik Udruge putničkih agencija Tomislav Fain.
Koliko se svi moraju uskladiti, govorio je Franco Peruza, konzultant za investicijska ulaganja u turizmu, a kaže da je i sam bio dijelom situacije gdje 365 turizam nije bio moguć iz jednog bitnog razloga, a to je zato što aviolinije nisu bile dostupne.
''Bio sam direktor hotela u Splitu koji ima mnoštvo turističkih atrakcija, a kapacitete smo mogli iskoristiti i za dogovaranje velikih konferencija. Nismo zbog nepostojanja aviolinija, a teško da će na neku konferenciju svi doći autima'', rekao je Peruza.
U HGK razmišljaju o Hrvatskoj kao državi koju treba brendirati kao zemlju vina, i tradicionalnih proizvoda, a s druge strane svjesni su problema izvoza.
''Kada govorimo o servisiranju turizma, moramo uzeti činjenicu da ne proizvodimo dovoljno hrane. Imamo najveći deficit u kulturama voća i povrća, mlijeka, mesa i mesnih proizvoda. Tu imamo najveću dodanu vrijednost i tu najviše uvozimo. Druga stvar je vezana za naše proizvođače koji se nisu spremni pridruživati i gube na pregovaračkoj poziciji s hotelima. U Italiji se preko 25 posto proizvoda distribuira preko zadruga i udruženja proizvođača. Neke hotelske kuće su prepoznale da mogu organizirati kratke lance opskrbe i svježe proizvode. Imamo sjajne, autohtone proizvode i to je mogućnost koju bismo trebali koristiti no ključno je povećavati proizvodnju. U turizmu se godišnje konzumira 2 milijarde eura hrane i to je ogroman prostor za izvoz na vlastitom terenu'', rekao je Kovačević.
Kako napominje Tonči Glavina iz Ministarstva turizma trenutno u svijetu turizam raste stopama 5 posto, a svaki deseti djelatnik u svijetu je u turizmu. Turizam je prešišao proizvodnju hrane i automobilsku industriju te je još samo nafta je jača industrija.Kao gospodarska aktivnost nastavit će rasti i pitanje koje se postavlja je kako ćemo tome pristupiti.
Osim važnosti udruživanja proizvođača, važno je promicati i onu gdje se udružuju Turistički zajednice s područja Hrvatske.
''Po novom modelu upravljanja turističkim zajednicama i destinacijskim menadžmentom mi nikoga ne gasimo i stavljamo limite i promoviramo model nagrade. Zbog toga granice padaju, ništa se ne gubi, a puno dobiva'', kazao je Glavina, a s njime se složio i Fain navodeći Austriju kao destinaciju s više turista, a tek 35 Turističkih zajednica.
''Nalazimo se u Općini Podstrana i u njihovoj smo TZ i naša komunikacija s TZ Split je bila loša. To se mijenja s klasterima turističkih zajednica i suradnjom između javnog sektora i poduzetnika. Poduzetnici često gledaju profit zbog investicija i zato je potrebno da javni sektor ulaže u događaje'', rekao je Peruza.
''Turizam je jako maštovita grana, a samim time sve što možete implementirati i primijeniti možete naučiti s dobrih primjera prakse koje imamo i vani. U privatnom sektoru je profit najbitniji, a javni sektor mora stvarati zdravu klimu u kojoj će realni sektor moći funkcionirati. Moramo gledati gospodarsku granu, ne uvijek kroz profit, već stvaranje preduvjeta realnom sektoru. 70 posto naših sredstava ide u predsezonu postsezonu zato što projiciramo povrat sredstava, iako sada nemamo dobit tu. Hoću reći da je najbitnija zdrava klima poslovanja jer ideja ne nedostaje. Oni na kraju dana moraju podvući crtu i vidjeti isplativost. Treba ulagati u infrastrukturu kako bi se razvila gospodarska grana na mikro i makro razini'', rekao je donačelnik općine Vir Antonio Vučetić.
Da je kreativnost zbilja stanje svijesti je i Cro kartica, a sve što moramo jest paziti da se stvari provode onako kako smo ih zamislili.
''Turistički vaučer mora biti potican od poduzetnika, to ne smije ići u smjeru 'neću ti dati plaću pa ću ti dati karticu.' Bilo bi izrazito loše da oni kojima će biti omogućeno tako plaćaju plaće. Svaki zaposlenik mora dobiti svoju plaću i Cro karticu kao nagradu. Ja se nadam da ću to dati i svojim zaposlenicima, a tome će pridonijeti i smanjenje PDV-a,što je jako pozitivno'', zaključio je predsjednik Udruge putničkih agencija Tomislav Fain.