Kada govore o mom rođaku Gabrielu, svi danas spominju Ugljan, s kojeg je podrijetlom njegova muška strana predaka, ali gotovo nitko ni slova da kaže o Braču, odakle je podrijetlom Gabrielova prabaka Marijana Martinić – kaže Tena Perišin, profesorica na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, koja se, kaže, odlučila malo aktivirati kako bi javnost saznala da novi predsjednik Čilea svoje korijene ne vuče samo s Ugljana nego i s otoka Brača.
Potres u avionu
– Kad se uda, žena kao da više ne postoji pa sam uz pomoć nekih svojih rođaka i knjige "Iseljenici otoka Brača" odlučila rekonstruirati i tu žensku stranu Gabrielovih korijena. Dakle, njegova prabaka Marijana 1896. rođena je u Pučišćima, koja se nalaze na sjevernoj strani otoka. Imala je četvoricu braće, Tomu, Matu, Marka i Franu, a svi su se oni nakon Prvog svjetskog rata zbog neimaštine i gladi razletjeli po svijetu, odnosno, da budemo precizni, po Južnoj Americi. Jedni su otišli u Boliviju, a drugi u Čile. Marijana je 1923. otišla s otoka i stigla u Punta Arenas, na jugu te zemlje. Tamo se nalazila velika kolonija Hrvata, posebice baš naših Bračana, a ubrzo se udala za Tomu Scarpu (Škarpu), koji je podrijetlom također bio iz Dalmacije – govori Tena Perišin.
Marijana i Toma dobili su kćer Magdalenu, Gabrielovu baku, koja se udala u obitelj Boric, koja korijene vuče s Ugljana. Magdalenin sin Luis, punim imenom Luis Javier Boric Scarpa, kao što je već dobro poznato, otac je Gabriela Borica.
– Gabriel i njegova braća Tomas i Simon bili su 2010. godine u Hrvatskoj, obišli su mnoga mjesta, među ostalim i Hvar, Brač, Ugljan, Split, Zadar, Zagreb i tako dalje. Jedan od razloga njihova dolaska bio je i da iz prve ruke upoznaju svoju povijest, svoje korijene, tko su bili njihovi preci, a prije nego što su došli, preko svoje rođakinje iz Južne Amerike stupili su u kontakt s mojim nećakinjama koje žive ovdje u Hrvatskoj. Zanimalo ih je sve vezano za obitelji Martinić i Scarpa, išli smo kopati po starim knjigama i arhivima kako bi im mogli dati što više informacija, moje rođakinje čak su se i našle s njima, proveli su neko vrijeme zajedno. Ja ih osobno nisam upoznala, ali svi zajedno imamo jednu obiteljsku grupu na Facebooku u kojoj se nalazi nekoliko desetaka članova, mahom potomaka obitelji koja se početkom prošlog stoljeća razletjela s Brača, i svi smo s napetošću pratili cijele ove izbore, predizbornu kampanju i ostalo. Ali moram napomenuti da Gabriela ne pratimo tek otkako je ušao u predsjedničku utrku, nego još otkako je bio tu 2010., a pogotovo nakon što se bio prometnuo u vođu studentskih prosvjeda u Čileu – kaže Tena Perišin.
Gabrielovu prabaku, baku i tetu Beatriz sedamdesetih godina prošlog stoljeća upoznala je i Tenina sestrična Eleonora Martinić, koja kaže da su svi oni, premda je prošlo gotovo puno stoljeće otkako su napustili Brač, jako vezani za Hrvatsku.
– Oni čak prate što god mediji u Hrvatskoj napišu o Gabrielu, sve članke u kojima se spominje njegovo ime spremaju i čuvaju, ne može se riječima opisati koliko im to znači – govori Tena Perišin. Inače, 2010. godine jedan od najrazornijih potresa u prošlom desetljeću, magnitude 8,8 po Richterovoj ljestvici, pogodio je Čile, a 27. veljače, na dan kad se potres dogodio, Gabriel i njegova dva brata bili su u avionu na svom putu iz Hrvatske.
– Moje nećakinje koje su se tu s njima vidjele odmah su im poslale poruku da vide kako su, jesu li stradali oni ili netko od članova obitelji. Na prvu su se začudili kad su te poruke vidjeli nakon što su sletjeli jer u avionu nisu ni znali da se potres dogodio. Sva sreća nitko iz obitelji nije stradao – otkrila je Tena Perišin.
A iako su mnogi očekivali potrese nakon što je Gabriel Boric pobijedio na predsjedničkim izborima (predsjednički ured službeno će preuzeti 11. ožujka iduće godine), on za sada svoju ruku suradnje pruža svima te se, barem ako je suditi prema njegovim prvim izjavama, ne ponaša isključivo. Bilo je dosta onih koji su se bojali da će Boriceve politike uništiti jednu od najbogatijih i najstabilnijih ekonomija Latinske Amerike, ponajprije da će "ljevičarenjem", odnosno podizanjem poreza te povećanjem izdataka za socijalna davanja i većim uplitanjem države u kontrolu tržišta iz te zemlje otjerati investitore. Međutim, svojim je posljednjim izjavama dao do znanja da "želi biti predsjednik svih Čileanaca" te da u zemlju ne samo preko noći nego uopće ne želi uvoditi radikalna rješenja koja bi mogla polarizirati društvo. Tako smatraju i u njegovu rodnom Punta Arenasu, u kojem su u povodu Boriceve pobjede na izborima bili i reporteri britanskog The Guardiana.
Od trnja do zvijezda
– Gabriel je podrijetlom Hrvat, a u ovom gradu nalazi se jedna od najvećih hrvatskih dijaspora na svijetu. Hrvatski utjecaj snažno je vidljiv već i po samim imenima kafića, trgovina, klubova i restorana, koji redom nose imena njihovih predaka ili otoka. Naišli smo i na restoran Dalmacija. Ako uđete u pet kafića, šanse da ćete barem u jednom od tih pet naletjeti na hrvatsku zastavu ili dres s kockicama jako su velike. Hrvatska prisutnost strahovito je snažna u cijelom mjestu, ovdje se slavilo do dugo u noć nakon Boriceve pobjede – navode reporteri The Guardiana. Hrvati su u toj zemlji, nakon što su tamo tek pristigli, teško živjeli, radili su sve poslove, a većinom su bili stočari, ribari i poljoprivrednici. S vremenom su počeli otvarati svoje obrte, a već tri generacije kasnije radili su uglavnom kao doktori, odvjetnici, učitelji, inženjeri, političari.
– Gabrielovi preci, i to ne neki pradavni preci, nego već njegova baka i prabaka, prošli su put od trnja do zvijezda, od radnika koji su jedva imali za kruh do ljudi koji itekako dobro žive. On je imao sreću da je mogao slušati sve te priče i upravo zato neće biti isključiv, nego će svoju ruku pružati svima, i poduzetnicima, i siromašnima, i lijevima i desnima ako je to u interesu Čileanaca – zaključuju njegovi sunarodnjaci.
Vidjet ćemo hoće li mu to poći za rukom s obzirom na to da je najavio da će njegova vlada proširiti socijalna prava građana, ali istaknuo je da će to napraviti na fiskalno odgovoran način imajući na umu očuvanje ekonomskog rasta Čilea kao najvećeg svjetskog proizvođača bakra. Također je rekao da će se suprotstaviti rudarskim projektima koji uništavaju prirodni okoliš, među kojima je i kontroverzni projekt Dominga vrijedan 2,5 milijardi dolara, koji uključuje rudarenje željeza, bakra i zlata.
VIDEO Mnoge zemlje uvode nove mjere i zatvaranja: Omikron se širi nevjerojatno brzo.
Nekad u svijet zbog gladi danas zbog korupcijske hobitnice...